Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu kojega je premijer Andrej Plenković, kao i one prethodne, opisao kao “i razvojni i socijalni”. Kako je rekao, usmjeren je u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu. Planira se rast i na strani prihoda i rashoda, iako po nešto manjim stopama nego ove godine. No, ponovno nešto brže raste rashodna strana. Na prihodima se, naime, predviđa povećanje za 8,6 posto, na 33 milijarde, dok je plan rashoda u odnosu na tekući ovogodišnji plan veći za 3,4 milijarde ili 10,2 posto, i iznosi 37 milijardi eura. Ta razina rashoda i izdataka znači i udvostručenje središnje državnog proračuna u razdoblju od šest godina; 2019. je rashodna strana bila na 18,5 milijardi eura.

Ipak, kako se i dogodine računa da će realni rast BDP-a premašivati tri posto – nakon 3,6 u ovoj godini, iduće se predviđa na 3,2%, pri čemu bi prosječna inflacija trebala usporiti sa 3 na 2,7%, javni dug mjeren udjelom u nominalnom BDP-u nastavlja silaznu putanju.

Već ove godine bih će manji od aktualnih prognoza; prema revidiranim procjenama 2024. će se zaključiti s dugom na razini 57,4, a ne 58,9 posto BDP-a (dobrim dijelom kao posljedica revizije podataka o BDP-u), a dogodine se očekuje spuštanje na 56 posto. To je osjetno niža razina duga od prosjeka eurozone i EU koji u oba slučaja premašuje 90 posto.

Isto tako, i deficit opće države će, prema novim kalkulacijama, ove godine prema europskoj metodologiji biti 2,1 posto (također niže od projiciranog, od 2,6%), dok se za iduću godinu planira na 2,3 posto. U usporedbama s ostatkom EU, to je također manji negativan saldo (prosjek Unije je tri posto). Sve u svemu i dug i deficit će, kao i ove godine, biti u okvirima fiskalnih kriterija iz Maastrichta.

Nastavak investicija

Manjak samog središnjeg proračuna prema domaćoj metodologiji, pak, trebao bi iznositi četiri milijarde eura. Glavni pokretači BDP-a i dogodine će biti osobna potrošnja i bruto investicije, a u Vladi predviđaju i nastavak rasta zaposlenosti, i to za 2,9 posto. Na planu proračunskih prihoda takva makroekonomska kretanja očituju u projekcijama još jedne godine solidna rasta prihoda od poreza. Od raznih poreza u proračunu se očekuje 18,5 milijardi eura ili 7,4 posto više od planiranog za ovu godinu. Usto, značajan učinak na prihode očekuje se o uslijed znatno bržeg povlačenja sredstva iz EU-ovih fondova, istaknuo je premijer. Od (mirovinskih) doprinosa se očekuje 5,5 milijardi eura ili 11 posto više nego ove godine.

Rashodna strana, prema Plenkovićevim riječima, odražava nastojanja osiguranja boljeg životnog standarda kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva. Dodao je kako je tu i provedba Nacionalnog programa stambene politike, kao i nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport, ruralni razvoj.

S obzirom na geopolitičke okolnosti važan fokus stavljen je i na izdvajanja za obranu koja će dogodine premašiti dva posto BDP-a, pri čemu se na modernizaciju odnosi 29 posto, što je na tragu obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u. Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije, zaključio je.

Pet posto proračuna za EU

S tim u vezi ministar financija Marko Primorac istaknuo je kako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći za čak 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.

U strukturi rashoda, naravno, najveća su stavka mirovine na koje otpada 30 posto rashoda, rashodi za zaposlene čine 22 posto, pomoći županijama, gradovima i općinama te izvanproračunskim korisnicima 14 posto. Za subvencije, kapitalne pomoći i donacije izdvaja se 11 posto, a, primjerice, na kapitalne investicije osam posto. Pet posto proračuna odnosi se na doprinos proračunu EU, no u Vladi ponavljaju kako je Hrvatska na relaciji s EU dosad u plusu za više od 16 milijardi eura.

Od izdvajanja za plaće za zaposlene u državnim i javnim službama 25 posto se odnosi na školstvo, 23 na zdravstvo, 11 na policiju, dok 10 posto ide za zaposlene u znanosti, 6 posto za one u obrani, 5 posto u pravosuđu…

Uz državni proračun Vlada je na jučerašnjoj sjednici prvi put predstavila i srednjoročni strukturno-fiskalni plan za četverogodišnje razdoblje, do 2028., što je dio novog EU-ova okvira ekonomskog upravljanja EU. U dijelu koji se odnosi na reforme, on obuhvaća ukupno 290 mjera, od čega se najveći broj (201) odnosi na one predviđene NPOO-om, a među 89 novih su npr. nove mjere vezane uz doprinos daljnjoj digitalizaciji i zelenoj tranziciji, europski stup socijalnih prava, održivi razvoj. Srednjoročni plan predviđa i nastavak mjera saniranja posljedica potresa, zaštite okoliša, dekarbonizacije i zelene tranzicije, digitalne transformacije radi rasterećenja građana i gospodarstva, umrežavanje državnih tijela radi lakšeg pristupa uslugama, podizanje kvalitete pravosuđa itd. U zdravstvu je pak naglasak na preventivi i unaprjeđenju palijativne skrbi.