Vlada je na jučerašnjoj sjednici usvojila prijedlog državnog proračuna za iduću godinu kojega je premijer Andrej Plenković, kao i one prethodne, opisao kao “i razvojni i socijalni”. Kako je rekao, usmjeren je u prvom redu na građane, a ima socijalnu, razvojnu i održivu komponentu. Planira se rast i na strani prihoda i rashoda, iako po osjetno manjim stopama nego ove godine. Pritom ponovno nešto brže raste rashodna strana.

Na prihodima se, naime, predviđa povećanje za 8,6 posto, na 33 milijarde, dok je plan rashoda u odnosu na tekući ovogodišnji veći za 3,4 milijarde ili 10,2 posto, i iznosi 37 milijardi eura. Ta razina rashoda i izdataka ujedno znači i udvostručenje središnje državnog proračuna u razdoblju od samo šest godina; 2019. je rashodna strana bila na 18,5 milijardi eura.

Ipak, kako se i dogodine računa da će realni rast BDP-a premašivati tri posto – nakon 3,6 u ovoj godini iduće se predviđa na 3,2%, uz usporavanje prosječne inflacije s 3 na 2,7 posto – javni dug mjeren udjelom u nominalnom BDP-u nastavlja silaznu putanju. Već ove godine bit će manji od aktualnih prognoza; prema revidiranim procjenama 2024. će se zaključiti s dugom na razini 57,4, a ne 58,9 posto BDP-a (dobrim dijelom kao posljedica revizije podataka o BDP-u), a dogodine se očekuje spuštanje na 56 posto. To je osjetno niži omjer duga od prosjeka eurozone i EU, koji u oba slučaja premašuje 90 posto.

Isto tako, u odnosu na dosadašnje projekcije ove će godine biti niži i deficit opće države koji se prema europskoj metodologiji sad procjenjuje na 2,1 posto BDP-a (umjesto 2,6%), dok se za iduću godinu planira na 2,3 posto. Prosjek EU i eurozone u pogledu deficita, prema prognozama Europske komisije, za ovu godinu iznosi tri posto. Manjak samog središnjeg proračuna prema domaćoj metodologiji, pak, trebao bi iznositi četiri milijarde eura.

Tanji priljevi iz EU – manji proračun 2027.?

Glavni pokretači BDP-a i dogodine će biti osobna potrošnja i tzv. bruto investicije u fiksni kapital, a u Vladi predviđaju i nastavak rasta zaposlenosti, i to za 2,9 posto. Na planu proračunskih prihoda takva makroekonomska kretanja očituju se u projekcijama još jedne godine solidna rasta poreznih prihoda. Od raznih poreza u proračunu se očekuje 18,5 milijardi eura ili 7,4 posto više od planiranog za ovu godinu, dok je od (mirovinskih) doprinosa zacrtano 5,5 milijardi eura ili 11 posto više nego ove godine.

Usto, značajan učinak na prihode očekuje se i uslijed znatno bržeg povlačenja sredstva iz EU-ovih fondova, istaknuo je premijer. Na toj se stavci planira nešto manje od 3,7 milijardi ili 13 posto više nego ove godine. No, priljev europskog novca će oslabjeti s istekom raspoloživosti sredstava za Nacionalni plan oporavka i otpornosti (do 2026.).

Ponajprije zbog toga ministar financija Marko Primorac i njegovi makroekonomisti za zadnju godinu trogodišnjeg projekcijskog razdoblja predviđaju ono što se kod nas baš i ne viđa: smanjenje ukupnih rashoda državnog proračuna?! Prema projekcijama Ministarstva u 2027. se očekuje njihov pad sa 38,2 na 36,8 milijardi eura.

Kad je o rashodnoj strani u 2025. riječ, ona prema Plenkovićevim riječima odražava intenciju osiguranja boljeg životnog standarda kroz rast mirovina i plaća, pomoć osjetljivim skupinama i provedbu mjera za reguliranje cijene struje, plina i goriva. Tu je i provedba Nacionalnog programa stambene politike, kao i nastavak investicija, između ostalog u sanaciju šteta od potresa, ulaganja u vodno-komunalne projekte, zdravstvenu infrastrukturu, željeznicu, ceste, pomorski promet, sport, ruralni razvoj.

S obzirom na geopolitičke okolnosti važan fokus stavljen je i na izdvajanja za obranu koja će dogodine premašiti dva posto BDP-a (2,1%), pri čemu se na modernizaciju odnosi 29 posto, što je na tragu obveza koje proizlaze iz članstva u NATO-u.

Proračun prati i ciljeve u okviru novoosnovanih resora i strateških ciljeva Vlade u pogledu demografske obnove, obrazovanja, zelene tranzicije i digitalne transformacije, zaključio je premijer.

Za plaće 23 posto rashoda

S tim u vezi ministar Primorac istaknuo je kako je proračun Ministarstva demografije i useljeništva veći za čak 202 posto, pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za 21 posto, zaštite okoliša i zelene tranzicije za 81 posto te znanosti, obrazovanja i mladih za 14 posto.

U strukturi rashoda, naravno, najveća su stavka mirovine. Za njih se u 2025. predviđa 8,8 milijardi eura ili gotovo četvrtina ukupnih rashoda. Dodaju li se mirovinama razne naknade kućanstvima, ta stavka socijalnih izdataka planira se na ukupno 11,2 milijarde eura (800 milijuna više nego ove godine), što predstavlja 30 posto ukupnih rashoda.

Za rashode za zaposlene, računajući i plaće u osnovnim i srednjim školama koje se vode na drugoj pororačunskoj poziciji, sljedeće se godine namjerava izdvojiti oko 8,5 milijardi ili 23 posto ukupnih rashoda. To je u odnosu na ovu godinu jednoznamenkast postotni rast, ali tome su prethodile dvije godine u kojima su ti rashodi slijedom rasta plaća u državnim i javnim službama eksplodirali.

Inače, približno 25 posto proračunskih izdvajanja za njihove plaće za odnosi se na školstvo, 23 posto otpada na zdravstvo, 11 posto na policiju, desetina na znanost, a udjel plaća u sustavu obrane i pravosuđa je 6 odnosno 5 posto, objasnio je Primorac.

Od ostalih značajnijih kategorija proračunskih rashoda, približno svaki sedmi euro ide za pomoći županijama, gradovima i općinama te izvanproračunskim korisnicima, dok se u subvencije, kapitalne pomoći i donacije usmjerava 11 posto, a u kapitalne investicije osam posto. Pet posto proračuna “teži” doprinos proračunu EU, no u Vladi ponavljaju kako je na relaciji s EU Hrvatska dosad ukupno u plusu za više od 16 milijardi eura.

Uz državni proračun Vlada je na jučerašnjoj sjednici prvi put predstavila i srednjoročni strukturno-fiskalni plan za četverogodišnje razdoblje, do 2028., što je dio novog EU-ova okvira ekonomskog upravljanja EU. U dijelu koji se odnosi na reforme, on obuhvaća ukupno 290 mjera, od čega se najveći broj (201) odnosi na one predviđene NPOO-om, a među 89 novih su npr. nove mjere vezane uz doprinos daljnjoj digitalizaciji i zelenoj tranziciji, europski stup socijalnih prava, održivi razvoj.

Srednjoročni plan predviđa i nastavak mjera saniranja posljedica potresa, zaštite okoliša, digitalne transformacije u funkciji rasterećenja građana i gospodarstva. Dio tog plana su i umrežavanje državnih tijela radi lakšeg pristupa uslugama te podizanje kvalitete pravosuđa. Prema ministru Primorcu, isto vrijedi i za zdravstvene usluge, kod kojih je naglašen fokus na jačanju preventive i unaprjeđenju palijativne skrbi.