Novoosnovana institucija objedinjavat će svu silu administrativnih radnih mjesta bez kojih je Državni inspektorat prije regularno poslovao, piše u petak Jutarnji list. U samom kabinetu osim Mikulića će sjediti i njegov zamjenik te čak četiri pomoćnika.

Novoosnovana institucija objedinjavat će svu silu administrativnih radnih mjesta bez kojih je Državni inspektorat prije regularno poslovao. U samom kabinetu osim Mikulića će sjediti i njegov zamjenik te čak četiri pomoćnika, piše dnevnik, pozivajući se na Uredbu o ustrojstvu tog tijela.

Između ostaloga, Inspektorat će u mandatu Andrije Mikulića, prema Uredbi o unutarnjem ustrojstvu, imati pet puta veći Sektor za ljudske potencijale, namijenjen primanju novih djelatnika, s ukupno 103 radna mjesta, opremili su se i zasebnim, izdvojenim računovodstvom u koje će, kako je predviđeno, zaposliti čak 30 radnika, imat će i vlastiti Sektor za informatiku sa 27 radnih mjesta, a u Sektoru nabave i strateškog planiranja, koje se također osniva kao nova administrativna služba, planirano je maksimalno 30 radnih mjesta.

Novi Državni inspektorat na jednom će mjestu objediniti čak 17 inspekcija koje su dosad poslovale pri sedam ministarstava, a novoosnovano tijelo će, kad se zbroje sve inspekcije, imati 1995 sistematiziranih radnih mjesta, što je oko 500 radnih mjesta više od onoga koliko su preuzeli iz inspekcija koje su djelovale po ministarstvima.

Ovakvim ustrojem Inspektorat će ući u krug državnih institucija s najviše zaposlenih, pa će, recimo, prestići Hrvatski zavod za zapošljavanje, koji ima 1500 zaposlenih, te biti za samo 200-tinjak radnih mjesta manji po broju zaposlenih od HZZO-a, sustava koji skrbi za zdravstvenu zaštitu svih hrvatskih građana, ističe Jutarnji list.

Koliko će predviđenih mjesta u Inspektoratu biti popunjeno zaposlenicima, Jutarnji list od glavnog državnog inspektora Mikulića nije uspio doznati jer nije odgovarao na pozive, no ministar uprave Lovro Kuščević napomenuo je da očekuje razinu popunjenosti kao i u ostalim tijelima državne uprave, što bi, prema njegovim procjenama, trebalo biti na razini 80 posto sistematiziranih radnih mjesta.

"Uredba je rađena prema svim propisima, a je li broj radnih mjesta neracionalan, teško mi je reći. U svakom slučaju, logično je da jedno takvo tijelo treba oformiti administrativne službe koje mu pomažu u radu poput računovodstva, informatičke službe i ostaloga jer su inspekcije, koje su dosad bile pri ministarstvima, u tim tijelima dobivale birokratsku podršku koja bi im sada nedostajala. No, ne vjerujem da će biti nekih velikih dodatnih zapošljavanja", izjavio je ministar Kuščević za Jutarnji list te napomenuo da osnivanje sektora za ljudske potencijale treba pozdraviti "jer razvoj ljudskih potencijala svakako treba poticati".

Osim komentara državnog inspektora Mikulića, tijekom jučerašnjeg dana nije bilo moguće pribaviti ni službene podatke o planiranom zapošljavanju u novoosnovano državno tijelo, ali ni podatke o predviđenim izdatcima za plaće koje će osim onih inspekcijskih, uključivati i plaće za mnoga rukovodeća radna mjesta koja će u inspektoratu nastati zahvaljujući osnivanju ukupno 23 sektora, piše Jutarnji list.

Podsjećaju i da će sustav imati pet područnih ureda, u Zagrebu, Varaždinu, Splitu, Rijeci i Osijeku te da će svaki od njih imati vlastite službe, odjele i ispostave.