Za ovaj tjedan Ministarstvo financija najavilo je zaduženje na domaćem tržištu izdanjem milijardu eura vrijednog trezorskog zapisa. Država cilja na cjelogodišnje dospijeće jer joj istovremeno dospijeva lanjski ‘trezorac’ od 1,35 milijardi eura izdan tijekom proljetnog ‘lockdowna’.

Visina prinosa ovisit će o interesu banaka i ostalih kreditora na aukciji, kao i manevarskom prostoru koji država ima po dospijeću tranše.

Usporedbe radi, za iznos u tom rangu država je lani posudbu na 364 dana platila 0,06 posto, a prošlotjedni trezorac od 2,4 milijarde kuna zaključen je uz 0,02 posto kamate.

Unatoč niskim prinosima državni dug je i dalje interesantan plasman bankama (i nebankovnim kreditorima) u uvjetima vrlo visoke likvidnosti sustava, ali i rastućih rizika – od moratorija, kvarenja portfelja i neizvjesnog tempa oporavka.

Nakon posljednje aukcije 20. travnja, saldo duga po trezorskim zapisima blago se smanjio za 212 milijuna kuna. Ukupni dug države po trezorskim zapisima na razini je 14,3 milijarde kuna, od čega više od 14 milijardi ima najduže dospijeće od godine dana. Osim maksimalne prolongacije dospijeća, kratkoročni dug strukturiran je najvećim dijelom u domaćoj valuti.

Prema najnovijim brojkama Hrvatske narodne banke (HNB) konsolidirani dug opće države krajem siječnja ove godine dosegnuo je 332,3 milijarde kuna, 2,6 milijardi više nego u prosincu. U godinu dana zbog eksplozije izdataka povezanih s epidemijskom krizom dug Hrvatske porastao je za 40,6 milijardi kuna, odnosno 13,9 posto.

Siječanjski prirast odnosi se na rast inozemnoga duga za 5 milijardi, dok je unutarnji smanjen za 2,4 milijarde. Ipak, na godišnjoj razini produbljenje strma uzlazna krivulja posljedica je pojačanih posudbi na domaćem tržištu pa je unutarnji dug povećan za 25,2 milijarde kuna (12,9%)

Nedavna revizija BDP-a blago je popeglala pokazatelje zaduženosti korekcijom nazivnika pa je udio javnog duga u BDP-u dosegnuo 88,7 posto krajem prošle godine. Na kraju 2019. iznosio je 72,8 posto bruto domaćeg proizvoda.