Nešto prije Božića iscurio je rok kojeg je poduzećima u većinskom vlasništvu države dao ministar financija Marko Primorac za unos podataka o njihovoj neoperativnoj imovini u poseban Registar kojeg ustrojava i vodi njegovo ministarstvo. Što se sve od informacija upisuje, detaljno je evidentirano Smjernicama koje su izrađene i upućene čelnim ljudima 35 tvrtki još u svibnju prošle godine, a osim popunjavanja brojnih kućica u Registru, tvrtke su morale priložiti i plan aktivacije imovine za naredne tri godine.

Što je sve mrtvi kapital koji tvrtke posjeduju i kojega bi svakako trebalo staviti u funkciju, iščekivalo se s velikim zanimanjem, ne samo od stručne javnosti, nego i iz javnih i državnih službi. Upis u Registar predviđao je da se unesu informacije u tri kategorije, o nekretninama koje posjeduju, od poslovnih prostora i stanova do zemljišta, potom o financijskoj imovini poput dionica i poslovnih udjela, danih zajmova, depozita i slično, te o ostaloj dugotrajnoj materijalnoj imovini, od opreme do prijevoznih sredstava koja se ne koriste u poslovanju. Sam Registar neoperativne imovine državnih tvrtki još nije javno dostupan, a iz Ministarstva financija mogu se dobiti tek preliminarni podaci o rezultatima.

Od 36 tvrtki od posebnog interesa za državu, inače, obvezu za unos neaktivne imovine imalo je njih 35, jer je Ina bila izuzeta zbog činjenice da je riječ o tvrtki u kojoj država ima manjinski udjel. Ministarstvo financija potvrđuje da je od njih 35 zaprimilo tražene informacije od 28, dok se sedam tvrtki očitovalo kako ne posjeduju neoperativnu imovinu definiranu Smjernicama. Konkretno, riječ je Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe, Hrvatskom operatoru tržišta energije, te zračnim lukama Dubrovnik, Pula, Rijeka, Split i Zadar.

“Preliminarno izvješće o unesenim stavkama neoperativne imovine ukazuje na prevladavajuću imovinu u kategoriji Dugotrajna materijalne imovine – nekretnine s cca 1900 evidentiranih stavaka. Na temelju pristiglih podataka, vidljivo je da više od 80% evidentiranih nekretnina pripada Hrvatskim šumama, Hrvatskoj elektroprivredi, HŽ Infrastrukturi i Hrvatskoj pošti”, stoji u odgovoru koje smo dobili u Ministarstvu financija. Otkrivaju i kako je ukupna površina popisanih nekretnina državnih tvrtki, uključujući i zemljišta i objekte, oko 3,4 milijuna četvornih metara. Pritom dodaju da za 215 nekretnina nije dostupan podatak o površini zemljišta ili objekta, što znači da je kvadratura još veća. Ne navode i kolika je njihova procijenjena vrijednost, ali ističu da je preliminarnom analizom raspodjele površina utvrđeno da 80,9% površine čine građevinska i ostala zemljišta.

Poslovni prostori i zgrade čine 10,7% upisanih nekretnina, dok kategorija ostali objekti čini 8,4% ukupne površine. No, o ostalim oblicima imovine i njihovim kapacitetima zasad nema informacija, tek navode kako je od financijske imovine najviše evidentiranih depozita, dionica i poslovnih udjela. Kao i da ostala dugotrajna materijalna imovina obuhvaća vlakove, vagone, opremu u restoranima, transportna sredstva…

Opcija skraćenja roka

Što se same aktivacije neoperativne imovine državnih kompanija tiče, u Ministarstvu financija navode kako, kad je riječ o njihovom nekretninskom portfelju, one planiraju ići s prodajom i davanjem u zakup, odnosno najmom nekretnine. U dijelu aktiviranja financijske imovine, Smjernicama je, pak, predviđeno da se tvrtke usmjere da je, primjerice, najprikladniji način komercijalizacije depozita njegovo ulaganje u poslovne operacije, što bi trebalo dovesti i do smanjenja kredita. A za poduzeća koja u popisu imaju dane zajmove drugim tvrtkama aktivaciju bi trebale uzeti u obzir razmotriti opcije skraćenja roka dospijeća ili pregovore oko ranije isplate. Jedna od preporuka iz Smjernica predviđa i da se poduzeća koja posjeduju dionice u drugim tvrtkama odluče da ih prodaju, pa je zanimljivo kako će se primjerice postaviti državne tvrtke koje trenutačno razmatraju kako će se postaviti oko prijedloga većinskog vlasnika, turskog Yildirima, oko njihovog učešća u Petrokemiji. Janaf i Plinacro dosad se, naime, nisu očitovali o Yildirimovom prijedlogu da mu prodaju svoje dionice u kutinskoj tvrtki, a sada će vagati koliko će im dionice vrijediti provede li on plan dokapitalizacije.

Intencija da se utvrdi i na jednom mjestu popiše imovinu u državnim tvrtkama koja se premalo upotrebljava i koja s vremenom zastarjeva i gubi investicijski potencijal, te da se pokrene njezino stavljanje u funkciju, traje već više godina. Pripreme su se pokrenule još dok je ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine bio Darko Horvat. No, kako je u međuvremenu došlo i do promjene u samom sustavu upravljanja državnom imovinom, te su strateška poduzeća prešla u nadležnost Ministarstva financija, potrajala je i priprema za konačno zaživljavanje projekta Registra neoperativne imovine. Što će, pak, sad biti s njezinom aktivacijom?

U Primorčevom ministarstvu ističu da se proces aktivacije odvija u fazama, a nakon ove prve, dakle identifikacije i dostavljanja planova, slijedi i druga faza, provođenje plana. Smjernicama je inače predviđeno da tvrtke same procijene što je za njih najpovoljnija solucija, a i odluke hoće li se plan provoditi je u njihovoj ingerenciji, te nisu predviđene sankcije u slučaju izostanka provođenja plana aktivacije.

Do 30. travnja

Predviđeno je da tvrtke do 30. travnja redovitom godišnjem izvještavanju o rezultatima poslovanja trebaju dodati i ažurirani registar i izvješće o tome što su učinili po pitanju aktivacije imovine.

“Ministarstvo će, u sklopu agregiranog izvješća kojeg objavljuje svake godine, u jednom dijelu izvješća fokus staviti i na dio o aktivaciji neoperativne imovine”, poručuju iz Ministarstva financija.

Ostaje ipak otvoreno pitanje pune otvorenosti Registra, čime bi se i realizaciji plana komercijalizacije nepotrebne imovine državnih tvrtki dala veća ozbiljnost i odgovornost.