U Vladi posljednjih mjeseci rado ističu poboljšanje poslovanja javnih i državnih tvrtki koje se vode kao društva od strateškog ili posebnog interesa za državu.

Ako se pita Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), i trendovi i prošlogodišnji rezultati tvrtki iz državnog portfelja koje se vode kao društva od strateškog ili od posebnog interesa za RH zaslužuju ocjenu "odličan". Upravo takvim atributom, naime, DUUDI je okarakterizirao "učinke napora u smjeru ispravljanja neracionalnih poslovnih odluka te uspostavljanja zdrave poslovne politike". S obzirom na to da domaći ekonomisti, ali i Europska komisija u učestalim kritikama neučinkovitosti i apelima o potrebi reformi adresiraju kao prioritet upravo javna (i državna) poduzeća, DUUDI-jevo zadovoljstvo djeluje zanimljivo, a mnogima zacijelo i malo zbunjujuće.

No, spomenute ocjene iznesene su ovih dana u radnoj verziji Izvješća o provedbi plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH, kojim DUUDI rekapitulira ostvarenja u tom području u odnosu na naputke Vlade, planove samih tvrtki, ali i preporuke Europske komisije. Iako zbirni financijski rezultati posljednjih nekoliko godina idu u poželjnom smjeru, a na toj je putanji i prvi ovogodišnji kvartal, izdašnost institucije predvođene Mladenom Pejnovićem u ocjenjivanju utoliko se možda donekle ipak treba pripisati i činjenici da ono služi i raportiranju Komisiji.

Iza zbirnih brojki širok je spektar priča o dobrom i lošem upravljanju, pogodnim ili nepogodnim vanjskim čimbenicima ili jednokratnim događajima. Zbirne brojke uvelike su i pod utjecajem velikih pondera nekoliko najvećih javnih ili državnih kompanija od posebnog interesa. To u prvom redu vrijedi za "stratešku" Hrvatsku elektroprivredu te Inu, koja se vodi u kategoriji tvrtki od posebnog interesa za državu, iako u njoj ima manje od 50% vlasničkog udjela. 

Pečat HEP-a
Primjerice, svih 60-ak tvrtki od posebne važnosti za državu u prvom je kvartalu 2015. zabilježilo 1,42 milijarde kuna bruto dobiti ili 315 milijuna više nego lani, no samo HEP ove godine bilježi više od 1,25 milijardi kuna kvartalne bruto dobiti, što je u odnosu na lani rast za više od 550 milijuna. Ispada, dakle, da je ostatak liste ostvario slabiji rezultat. Među onima koje su ostvarile solidan rast bruto dobiti su npr. Janaf, Končar, Podzemno skladište plina, Jadrolinija, no s druge strane Ina je iskazala tek 67 milijuna kuna kvartalne bruto dobiti, tek nešto više od petine dobiti koju je iskazala za prva tri lmjeseca lani. I, Đuro Đaković Holding zabilježio je povećanje gubitka (18 prema 12 milijuna), a državna agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata je lanjski plus (dva milijuna kuna) zamijenila gubitkom od 22 milijuna. Na sličan način iznimno je snažan pečat dao HEP i na zbirne prihode 60-ak tvrtki iz državnog portfelja od strateške ili posebne važnosti.

Ti su prihodi u prvom tromjesečju neznatno veći nego prošle godine (15,35 prema 15,28 milijardi), s tim da su samo HEP-ovi porasli za gotovo 1,3 milijarde. Istodobno, ukupni rashodi svih promatranih tvrtki pali su neznatno, niti 250 milijuna, spustivši se ispod 14 milijardi. U slučaju zbirnih rashoda HEP je bio svojevrsni uteg smanjenju, ali pojačana proizvodnja u njegovu je slučaju rezultirala porastom izdataka za oko 700 milijuna kuna. Sve u svemu, kretanje prihoda, rashoda i dobiti promatranih državnih tvrtki posljednjih godina potvrđuje da se određeni pozitivni pomaci događaju. 

U tri godine 11% manje ljudi
Bolji financijski rezultat, međutim, ponajprije je rezultat manjih rashoda, a ne rasta prihoda. Padajući trend rashoda, pak, praćen je smanjenjem broja radnika u tim tvrtkama, što je pridonijelo uštedama. DUUDI se u izvješću posebno pohvalio podatkom da je u okviru racionalizacije broj zaposlenih u trgovačkim društvima i pravnim osobama od posebna značenja od kraja 2011. smanjen 11 posto. A postupnim smanjenjem broja zaposlenih, kažu, povećavala se produktivnost. Broj zaposlenih nije se podjednako smanjivao u trgovačkim društvima i u javnim poduzećima ili pak pravnim osobama poput Fine, Hrvatskih voda, CERP-a.

Potonje tri, primjerice, na kraju ožujka ove godine imaju više zaposlenih nego godinu dana prije, a ukupno je broj zaposlenih smanjen za 1800 ili 2,3%. Ipak, većina je 'strateških' tvrtki DUUDI-ju raportirala provedbu mjera štednje na materijalnim troškovima, reprezentaciji, automobilima, raznim povlasticama upravama. To su, međutim, mjere štednje. A to ni približno nije dovoljno za ozbiljne pomake u učinkovitosti javnih i drugih državnih tvrtki od posebnog interesa. Sa sveobuhvatnim provođenjem restrukturiranja stvari ne stoje tako dobro.