Kad je bivša Vlada inicirala projekt fondova gospodarske suradnje (FGS), najavljivalo se da će ti državno-privatni fondovi rizičnog kapitala prezaduženo i podkapitalizirano gospodarstvo okrijepiti s ukupno dvije milijarde kuna kapitala. No, uoči pete godine rada tih fondova posve je sigurno da će njihovi dometi biti osjetno manji od 1+1 milijarde. U izvješću državne revizije za Ministarstva poduzetništva i obrta ističe se da je iz proračuna za te fondove do početka 2014. izdvojeno 290 milijuna kuna. A nakon što su ove godine ta ulaganja bila znatno manja nego što je ucrtano u plan proračuna, u onome za 2015. za to je i inicijalno predviđeno znatno manjih 200 milijuna kuna.

U reviziji ministarstva Gordana Marasa upravo je FGS-ovima posvećen nemali dio izvješća. Kako se ističe, od ukupno 12 ulaganja putem FGS-ova, jedno (48,5 mil. kuna ulaganja Alternative FGS-a u Centar banku) “nema vrijednosti” zbog stečaja, poslovanje triju društava je ocijenjeno visokorizičnima, a osam ulaganja je “granično do umjereno rizično”. Većina društava zasad posluje s minusom te je dosad isplaćeno nešto više od pola milijuna kuna dividende. No, revizori ističu i da je broj zaposlenih u tim poduzećima od ulaska FGS-ova povećan za 5,3 posto, sa 1573 na 1656.

FGS-ovi su po svom profilu upravo fondovi rizičnog kapitala koji su, k tome, još u razdoblju investiranja (prvih pet godina) kad se obično ne ostvaruju prihodi od investiranja.

No, iako  njima tek od 2016. zapravo slijedi faza izlaza, a tek se s prodajom pojedine investicije podvlači crta uspješnosti i prinosa za investitore (i državu), državni su revizori među zaključcima predložili Ministarstvu utvrđivanje “primjerenijih kriterija za donošenje odluka o perspektivnim ulaganjima koja u većoj mjeri pridonose ostvarenju ciljeva Vladine Odluke o sudjelovanju u FGS-ovima”.

Status dosadašnjih ulagačkih projekata pokazuje, kažu, da Vladini ciljevi “u većem dijelu nisu ostvareni”, a prema obrazloženju Ministarstva, nema pravne mogućnosti prijevremenog istupanja iz FGS-ova bez rizika tužbi. U izvješću se, među ostalim, ističe da se upravljačke naknade od lani plaćaju samo na uloženi novac, pa su (i) državni izdaci 2013. za to bili daleko manji nego godinu prije. S više od 16 milijuna kuna lani su pali na 7,3 milijuna.