Godišnje izvješće o izvršenju državnog proračuna za 2021. godinu dobilo je uvjetno mišljenje državnih revizora uz upozorenje na strmi rast duga, potencijalnih obveza po sudskim sporovima i milijardama jamstava koje prijete javnim financijama.

“Koncem 2021. ukupan dug državnog proračuna iznosio je 294,5 milijarde kuna, ali ne smijemo zaboraviti potencijalne obveze koje se odnose na dana državna jamstva u iznosu većem od 48 milijardi kuna te stoga ukupan dug s potencijalnim obvezama iznosi više od 342 milijarde kuna”, kazala je viša državna revizorica Josipa Maraković na briefingu za novinare povodom slanja izvješća Saboru.

Velikodušna država
Dug proračuna krajem prosinca dosegnuo je 294,5 milijarde kuna i u godini dana nabujao je za 15 milijardi. No dok se rast rashoda dobrim dobrim dijelom može povezati s ublažavanjem udara Covida 19, država je lani velikodušno izdavala jamstva, njih 13 ‘teških’ 3,3 milijarde kuna. Tako se ukupan iznos za koji država jamči javnim novcem popeo na 48,2 milijarde kuna ili gotovo trećinu godišnjih prihoda države.

Tu ne staju loše vijesti za fiskalnu stabilnost jer su revizori pobrojali još 24,1 milijardu kuna (potencijalnih) obveza za sudske sporove proračunskih korisnika.

Naravno, ne znači da će sva jamstva doći na naplatu, kao ni da će svi sporovi postati trošak poreznim obveznicima, no zbroje li se svi dugovi i oni potencijalni, dolazi se do nevjerojatnih gotovo 368 milijardi kuna. Ili, da se poslužimo gornjom ilustracijom, o iznosu dvogodišnjih prihoda proračuna.

U Državnom uredu za reviziju koji je izvješća dostavio Saboru i DORH-u, kažu da je uvjetno mišljenje dano i zbog propusta pri evidentiranju pojedinih poslovnih događaja poput premije na obveznice, tečajnih razlika i pojedinih primitaka koji su utjecali na podatke.

Usto, utvrđeno je da pojedini propisi koju uređuju pripremu i izvršenje budžeta nisu uređeni dovoljno jasno ili uopće.

I revizija Vladi skreće pozornost na kratak rok za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti za obnovu nakon potresa.

Rok za povlačenje produljen je na kraj lipnja 2023., a od milijarde eura na raspolaganju do kraja 2021. Hrvatska je uspjela iskoristiti tek mizernih 3,4%, odnosno 34 milijuna eura.

Pritom vrijedi podsjetiti da je premijer osobno lobirao kod šefice Europske komisije Ursule von der Leyen da se produlji rok. S dosadašnjim tempom korištenja otvoreno je koliko će besplatnog novca propasti dok dio ljudi u Petrinji već dvije godine žive u kontejnerima.

Zdravstvo tone u dugovima
A nezaobilazno zdravstvo nastavlja kumulirati dugove. Obveze bolničkih zdravstvenih ustanova bez HZZO-a krajem 2021. dosegnule su 10,3 milijarde, od čega je 3,5 milijarde dospjelo.

U usporedbi s prethodnom pandemijskom godinom dugovi u zdravstvu lani su eksplodirali za više od milijardu kuna, gotovo 11%, i – nastavili rasti. Financijske injekcije iz proračuna, za kojima Vlada redovito poseže, očito su vatrogasne mjere koje ne mogu kamuflirati da sustav vapi za ozbiljnom reformom.