Još jednom država je dionicama iz portfelja zajamčila za povrat kredita obućarskoj industriji Borovo. Prošli tjedan Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) odobrilo je da se založi paket od 1,44 posto dionica koje država ima u Podravki, te 0,28 posto dionica HT-a ukupne tržišne vrijednosti 71,83 milijuna kuna, a kojim bi se jamčilo za otplatu 6,1 milijuna eura kredita koji Borovo uzima u Croatia banci. Posrijedi je dugoročni kredit, točnije 13 mjeseci s mogućnošću dodatnih 13 mjeseci za otplatu, uz kamatnu stopu od 2,9 posto. To je, kaže predsjednica Uprave Gordana Odor, dosad najpovoljnije zaduženje koje je Borovo uspjelo dobiti. Tvrtka ima probleme likvidnosti i stoga nedostupan pristup financiranju. Svoje ranije kreditne obveze rješava i kroz predstečajni postupak koji je još uvijek u tijeku, a dosadašnjim programom restrukturiranja i prodajom imovine koja nije u funkciji uspjeli su otplatiti PBZ-u i Addiko grupi u ukupno 60 milijuna kuna duga, uz diskont od 13,8 milijuna kuna.

Otvoriti vrata EU fondovima

Ove godine do novca je Borovo uspjelo doći i prodajom dijela zemljišta koje ne koristi gradu Vukovaru, uz cijenu od ukupno 36 milijuna kuna, od čega je 27 milijuna već plaćeno, a početkom 2019. sjest će i druga rata od 9 milijuna kuna.

Borovo za otplatu ima još 47 milijuna kuna kredita kod HBOR-a, a rješenju za taj kredit uprava se nada kroz dokapitalizaciju, koju se inače spominje i u CERP-ovoj odluci o davanju jamstva za novi kredit. O kakvom se točno planu dokapitalizacije radi, u resornim ministarstvima kojima će Borovo morati ponuditi održiv program zasad ne iznose detalje, no predsjednica Uprave kaže kako bi to bila dokapitalizacija u novcu, koju bi pratio i program restrukturiranja kojeg će zbog pravila o državnim potporama tvrtkama u teškoćama morati odobriti ne samo hrvatska vlada, nego i Europska komisija.

“Tek će se razraditi plan za dokapitalizaciju, no okvirno potrebno je najmanje toliko kapitala da se pokriju obveze za kredite kod ove dvije državne banke”, kaže Gordana Odor.

Drugim riječima, država bi trebala unijeti minimalno 92 milijuna kuna da bi Borovo stalo na noge. Temeljni kapital Borova je na razini od 316,7 milijuna kuna, nakon što je godinama smanjivan radi pokrića starih gubitaka. Novim svježim kapitalom plan je zatvoriti postojeće obveze prema bankama, a po ocjeni uprave ostvariti i dva najvažnija efekta – poboljšati pregovaračke pozicije za buduću privatizaciju i otvoriti vrata za korištenje europskih fondova.

Godina završava s dobiti

Trenutačno Borovo ne može participirati ni na jednom natječaju jer je velika, državna i tvrtka u teškoćama, a kad je riječ o privatizaciji, ozbiljni ulagači zaobilaze tvrtku s tolikim neriješenim problemima. Prošle godine u CERP-u je bio oglašen natječaj za iskazivanje interesa potencijalnih ulagača, pristigla su bila dva pisma namjere, no država potom nije otvarala drugi krug i pozivala za predaju obvezujućih ponuda, očigledno procijenivši da nije privukla dovoljno uvjerljive ulagače. Dodatno zastoj za privatizaciju Borova predstavlja i činjenica da je to još uvijek jedina tvrtka koja nije prošla pretvorbu, a velik dio imovine kompanija ima i u drugim zemljama bivše Jugoslavije, ali je konfiscirana i očekuje se da bude riješena kroz proces sukcesije.

“Sva dosadašnja priskakanja države u pomoć bila su gašenje vatre, a dokapitalizacija bi trebala biti konačno ozbiljno i sistematsko rješenje koje će otvoriti prostor za brži razvoj Borova, koji je bio i još uvijek je najveći poslodavac na vukovarskom području”, kaže Gordana Odor. Nakon dugo vremena, Borovo će ovu godinu, iako s nešto slabijim prihodima, uspjeti zaključiti s dobiti. Rezultat je to i promjene politike masovnih sniženja kojima se pribjegavalo proteklih godina, kaže predsjednica Uprave. Plan za dokapitalizaciju i program restrukturiranja ona očekuje da na stolu u resornim ministarstvima, a potom i pred Vladom, bude dostavljen već na proljeće.