Od tema o kojima je Vlada raspravljala na drugoj ovogodišnjoj sjednici za širu je javnost zacijelo najzanimljivija uredba vezana uz pojeftinjenje trošarina pri kupnji automobila, zbog čega u trgovini autima već neko vrijem traje svojevrsni 'timeoout'.

Od ukupnih ovogodišnjih poreznih rasterećenja čije su efekte u Ministarstvu financija procijenili između 1,1 i 1,2 milijarde kuna, računa se da se na promjene kod posebnog poreza na motorna vozila odnosi oko 350 milijuna kuna, ali ministar Zdravko Marić računa da će se smanjen proračunski prihod po toj osnovi nadoknaditi življom gospodarskom aktivnošću u na tom tržištu. Uostalom, i u protekloj godini, za koju su porezna rasterećenja procijenjena na oko 2,5 milijarde kuna, prihodi državnog proračuna pokazali su se izdašnijim nego godinu prije, ali boljima od inicijalnih planova. 

Prema neslužbenim preliminarnim podacima Ministarstva financija, posljednja su dva mjeseca 2017. za to bila zaslužna znatno manje nego ostatak godine, s tim da je tome malo pridonijelo i to što je sam kraj godine 'pao' na vikend. Prema neslužbenim informacijama Poslovnog dnevnika, nakon što je u prvih 10 mjeseci prihod od PDV-a bio oko 2,5 milijarde kuna ili 6,5 posto jači nego godinu prije, prošla je godina zaključena s 47,5 milijardi kuna prihoda od PDV-a.

To je u odnosu na godinu prije porast za 2,4 milijarde ili 5,2 posto, ali takvo je ostvarenje bilo i iznad planiranih brojki. No, u posljednja dva mjeseca PDV-a se slilo ispodprosječnih 7,3 milijarde ili oko 120 milijuna kuna manje nego u istom razdoblju prethodne godine (u studenom je oko 75 milijuna više, a u prosincu 190 milijuna manje). To znači i da će se efekti rasta predblagdanske potrošnje moći sagledavati tek s podacima za siječanj ove godine u kojoj pak Vlada planirala prikupiti nepunih 50 milijardi kuna PDV-a. Blago usporavanje porasta prihoda zabilježeno je u posljednja dva mjeseca i kod poreza na dobit, prihodne stavke koja je lani za više od milijardu kuna premašila i skor prethodne godine i plan za 2017.

Poreza na dobit naplaćeno je gotovo 8,3 milijarde kuna, što je porast od visokih 15 posto u odnosu na godinu prije, premda je još krajem listopada 'plus' bio i veći, 17 posto. Vlada je toliki iznos tog poreza predvidjela tek za ovu godinu, no uz lani smanjene stope oporezivanja dobiti, a imajući u vidu očekivani utjecaj Agrokora na razinu zarada kompanija i banaka, ponoviti rezultat prošle godine mogao bi ipak biti izazov.

Kad su posrijedi proračunski prihodi od socijalnih doprinosa (a oni ne uključuju zdravstvene), Vladini su se planovi lani pokazali realnima. Doprinosa se u proračun slilo 23,2 milijarde kuna, što je milijardu kuna više nego godinu prije. Njihova dinamika manje je podložna oscilacijama pa je 10-mjesečna stopa rasta od 4,5 posto zadržana i u posljednja dva mjeseca.  Uz kretanje zaposlenosti i plaća, milijardi kuna izdašnijim prihodima od doprinosa pridonijelo je i lanjsko širenje osnovice u sklopu porezne reforme kojom su obveze plaćanja doprinosa (premda uz upola manju stopu od standardne) proširene i na autorske honorare odnosno tzv. druge dohotke koji su prije bili lišeni te obveze.

Ostvare li se predviđanja gospodarskog rasta i kretanja na tržištu rada u ovoj godini, 24 milijarde kuna planiranih u proračunu za ovu godinu čini se također dohvatljivo, to prije što ove godine slijede i puni efekti lanjska tri koraka povećanja plaća zaposlenih u državnim i javnim službama.Nasuprot očekivanom daljnjem rastu prihoda od doprinosa, od trošarina Vlada ove godine očekuje tek oko 200 milijuna kuna više od lanjskog ostvarenja. S krajem prošle godine, naime, proračunski prihodi od trošarina dosegnuli su oko 15,2 milijarde kuna, što je u odnosu na prethodnu godinu oko 380 milijuna kuna ili 2,6 posto više.

Ovogodišnji se plan povećanja tih prihoda u uvjetima rasterećenja kod 'automobilskih' trošarina, osim očekivanog rasta prodaje motornih vozila, očito oslanja na istodobno povećanje duhanskih trošarina s kraja prošle godine. Kako bilo, u Vladi su u ovogodišnje proračunske projekcije ukalkulirali procijenjene fiskalne efekte daljnjeg poreznog rasterećenja.

Prema njima, slijedom promjena u sustavu PDV-a, a koje ove godine uključuju i podizanje praga za ulazak u taj sustav sa 230 na 300 tisuća kuna, očekuje se porezno rasterećenje oko pola milijarde kuna. Učinci promjena u sustavu poreza na dohodak procijenjeni su na 260-270 milijuna kuna, a oni slijedom promjena u oporezivanju nabave automobila, koje se ne svode samo na zahvate u trošarine, oko 450 milijuna kuna.