Svi poslodavci s potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke, te Karlovačke i Zagrebačke županije kojima je poslovanje stalo imaju pravo na korištenje mjere za očuvanje radnih mjesta kojim im se po radniku osigurava plaća do 4000 kuna.

Upravno vijeće HZZ-a odobrilo je da se tim instrumentom osmišljenim za koronakrizu pomogne i tvrtkama koje zbog potresa nemaju uvjete za rad, a s ciljem da se tamo očuva poslovni sustav, država će potpuno olabaviti proces davanja potpore.

Prijave će, potvrdio nam je HZZ-u, poslodavci s područja za koje je proglašena katastrofa podnositi neovisno o djelatnosti i padu prometa, kao i razlogu zbog kojega im rad nije moguć, odnosno bez obzira je li došlo do prekida poslovanja zbog šteta na objektima i pogonima ili zato što su radnici onemogućeni u dolasku na posao.

Online prijave za mjeru

Prema procjeni ministra rada i mirovinskog sustava Josipa Aladrovića, poslodavcima na tim područjima trebat će osigurati oko 160 milijuna kuna za prva dva mjeseca, čime bi se pokrilo plaće za oko 20 tisuća radnika.

Poslodavci će HZZ-u zahtjeve podnositi online aplikacijom, a za dodjelu potpora za siječanj, te za veljaču zahtjeve se podnosi od 26. siječnja do 25. veljače, te od 26. veljače do 25. ožujka. Prema najavi ministra, u međuvremenu će se razgovarati o nastavku primjene te mjere, sve kako bi se očuvalo radna mjest.

Kad je o samim zahtjevima riječ, iz HZZ-a je Poslovnom dnevniku potvrđeno da poslodavci neće morati prilagati standardnu dokumentaciju i potvrde pada prihoda ili primitaka, nego će uz zahtjev priložiti izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su nastupile okolnosti po kojima imaju pravo na dobivanje potpore države za očuvanje radnih mjesta.

HZZ poručuje da naknadno može tražiti dodatne dokaze.

Dosad je s potresom ugroženih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije, kao i u ostatku države, potpore za očuvanje radnih mjesta u uvjetima korona-krize najviše poduzetnika koristilo tijekom travnja i svibnja.

Tada je iz Sisačko-moslavačke županije pomoć za plaće primilo 2210 poduzetnika, iz Zagrebačke 6622, a iz Karlovačke 1971.

Rasla zaposlenost u SMŽ

U nastavku godine broj je smanjen, te je u studenome u Sisačko-moslavačkoj županiji bilo 665 poduzetnika koji su koristili mjeru, te 922 u Zagrebačkoj i 761 u Karlovačkoj. Najviše novih korisnika zbog potresa, naravno, bit će iz Sisačko-moslavačke županije.

Zanimljivo je i da je na području Sisačko-moslavačke županije čak i u uvjetima korona krize broj zaposlenih rastao. Prema podacima DZS-a, u studenome je zabilježio najveći godišnji porast, čak za 2,2 posto, te je u studenome bilo ukupno 41.673 zaposlenih u toj županiji.

Bila je i jedna od rijetkih u kojoj je broj zaposlenih na godišnoj razini rastao, a izuzme li se županije ovisne o turizmu, kojima je loša sezona spustila broj zaposlenih, Sisačko-moslavačka je postigla uvjerljivo bolji rezultat i među kontinentalnim županijama.

Osim pomoći da se prvenstveno u Sisku, Glini i Petrinji očuvaju radna mjesta i omogući preživljavanje poslodavaca, Upravno vijeće HZZ-a odlučilo je i da se mjere skraćenog radnog vremena proširi na cijelu ovu godinu.

Aladrović je ovih dana rekao da te mjere obuhvaćaju oko 30 tisuća radnika, a iz HZZ-a smo dobili informaciju da je dosad za nju prijavljeno bilo 818 poslodavaca, od čega 19 iz Sisačko-moslavačke županije, 48 iz Zagrebačke, te 18 poslodavaca iz Karlovačke županije.

Sektorski gledano, najveći broj poslodavaca koji su predali zahtjev za ovu mjeru odnosi se na prerađivačku industriju, njih 381, te trgovine i popravka vozila, 122. Novost je i da će država financirati veći dio radnog vremena, s dosadašnjih 50% dio koji sufinancira podići će na 90 posto.