S priličnim zakašnjenjem napokon kreće priprema za izradu nove industrijske strategije. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja oglasilo je poziv konzultantima za izradu Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje 2021. – 2027.

Veliko kašnjenje u izradi ključnog dokumenta za osmišljavanje politike razvoja industrije i potpora kojima će se osnažiti njezina realizacija isprva je bilo vezano uz izbijanje pandemije, a potom i usvajanje krovnog dokumenta na razini EU, te Nacionalne razvojne strategije RH do 2023., koju je pak Vlada usvojila prije više od godinu dana.

Opravdanje iz resora ministra Tomislava Ćorića bilo je da će nova strategija sada moći pratiti ukupan razvojni smjer. No, umjesto sedmogodišnje, u naravi nova će strategija obuhvatiti tek četverogodišnje razdoblje.

Rok za predaju ponuda na ovaj natječaj istječe krajem travnja, a izrada dokumenta i usvajanje na Vladi, uz svu prethodnu proceduru, uključujući i javnu raspravu, predviđena je u roku od sedam mjeseci od zaključenja ugovora. Dakle, u realizaciju će početkom 2023.

Polazna točka
Nova industrijska strategija, dakle, uklopit će se u ciljeve Nacionalne razvojne strategije, odnosno četiri razvojna smjera – održivost gospodarstva, otpornost na krize, ujednačen regionalni razvoj i, naravno, zelenu i digitalnu tranziciju.

Polazna točka za izradu prijedloga je procjena Ministarstva da u Hrvatskoj izostaju ulaganja u industriju, već su usmjerena prvenstveno na trgovinu i banke, što ocjenjuju i najvažnijim utegom zbog čega industrijska proizvodnja nema jači udjel u BDP-u.

Udio ukupne proizvodnje u tri tromjesečja 2021. u BDP-u on je na razini od 15,2%, a u 2020. bio je 16,1 posto. Pritom je same prerađivačke industrije, bez energetskog sektora, još manji, 11,6% u tri lanjska kvartala i 12,1% u 2020., a u ukupnom broju zaposlenih sudjeluje sa 17%.

Naglasak u novoj industrijskoj strategiji Ministarstvo želi staviti na srednjoročne mjere koje se tiču javnih politika i utječu na kreiranje okruženja poticajnog za razvoj industrije, a ključno za to bit će detektiranje “game changera”.

U pojašnjenju Ministarstvo daje i naznake što bi bili hrvatski “game changeri”, vodeći se pritom trendovima koji prevladavaju u razvijenim zemljama EU – “odmak od postojeće radno intenzivne proizvodnje ka tehnološki intenzivnoj proizvodnji, od manje zahtjevnih tržišta ka više zahtjevnim tržištima, od proizvodnje s velikom potrošnjom energije i emisija ugljika u okoliš do nisko-ugljične proizvodnje temeljne na uporabi umjetne inteligencije koju je danas moguće implementirati u proizvodnju korištenjem suvremenih digitalnih alata”.

Kultura poduzetništva
Uz definiranje industrijskih djelatnosti koje imaju najveću perspektivu, očekuje se od savjetnika i odgovarajući skup mjera koje će dodatno olakšati i potaknuti njihov rast, a među ostalim ključna za konkurentnost i prosperitet gospodarstva RH su mala i srednja poduzeća, što povlači i potrebu osmišljavanja aktivnosti za unapređenje kulture poduzetništva u društvu.

U natječaju se među pitanjima za koje Ministarstvo očekuje odgovore u strategiji navodi, primjerice, i definiranje uvjeta za odabir lokacije za industriju ili koje okvirne uvjete za pojedine industrije treba poboljšati, kojim potencijalima za inovacije se raspolaže i kako ih konkretno potaknuti ili, pak, definiranje ključnih tehnologija.

Posao izrade nove nacionalne industrijske strategije Ministarstvo je spremno financirati do 1,5 milijuna kuna, a kod vrednovanja ponuda, jednak broj bodova nosit će cijena i stručnost ponuditelja.