Gost na konferenciji Zagrebačke burze i fondovske industrije u Rovinju u ime Vlade bio je njezin potpredsjednik Branko Grčić koji se osvrnuo između ostalog na novi zakon o mirovinskim fondovima, koji će im omogućiti lakši ulazak i financiranje tvrtki. Mirovinske fondove država vidi i kao važan izvor financiranja države u sljedećim godinama. Među tim državnim projektima gdje bi mogli ući mirovinci je monetizacija autocesti.
– Hrvatska će se sve manje moći zaduživati kroz kreditne izvore, pa će se zato okretati alternativnim izvorima, među kojima su i mirovinski fondovi i tržište kapitala, rekao je Grčić. Dodao je kako monetizacija autocesti nije njezina prodaja, nego da će one i dalje biti u vlasništvu RH, a novac dobiven od monetizacija znatno će ublažiti rupu u državnim financijama.

Vezano za prevelik deficit ponovio je kako se u studenome očekuje izvješće Europske komisije, a mjesec poslije preporuke za Hrvatsku i ulazak u proceduru prekomjernog deficita. – Do travnja ćemo morati reagirati na te preporuke, rekao je Grčić. Odnosno krenut će se s planom jačanja reformi i mjerama za oporavak i rast, koje bi komisija u ljeti sljedeće godine mogla prihvatiti i krenuti s monitoringom praćenja provođenja tih mjera.
– To ne možemo izbjeći i zato će rezova biti, jer je deficit prevelik, poručio je Grčić. Moguće je, rekao je da EK da zahtjev da štedimo ne ulažući više u kapitalne projekte, što je bio slučaj s nekim zemljama koje su bile u statusu promatranja. Investicije su u četiri godine pale za 40 posto, a upravo je potreban njihov rast, kako bi krenuli s oporavkom i rastom ekonomije. Javne investicije su pale na oko 20 milijardi kuna, a na 50 milijardi privatne.

– Koliko god će biti rezova, to neće biti dovoljni, ako gospodarstvo ne profunkcionira i ne krene se puniti prihodovna strana, što je ključ, poručio je. 'Mi cijelo vrijeme hodamo po rubu', rekao je misleći pri tome da se radi kontinuirani balans između potrošnje i štednje, ali da u ponor država neće pasti. I to je, rekao je, strategija države, za koju mnogi tvrde da je nemamo. – Imamo je, i treba ju razumjeti, rekao je. Država mjere provodi kroz tri područja, rekao je. Prvi se odnosi na fiskalnu konsolidaciju, drugi na strukturne reforme i treći vezan za oporavak i rast. U jutarnjim satima otpimisitičnije prognoze za Hrvatsku dao je analitičar VTB Capitala Petr Grishin, a tako nas i treba gledati, rekao je Grčić, kao i transparetnost s obzirom da su u deficit uračunate po prvi puta sve obveze države, odnosno više nema onih skrivenih. Zato je deficit 17 milijardi kuna.
– Ako se deficit svede na 14 milijardi, to će biti veliki pomak, rekao je. 

Poručio je i da ćemo ove i sljedeće godine biti u plusu gleda li se odnos povućenih sredstava iz EU fondova i uplaćenog novca. – Ove godine će taj neto učinak biti 160 milijuna eura, a sljedeće godine  oko 200 milijuna eura, rekao je.