Uspostava predvidivog i pouzdanog poslovnog okruženja je preduvjet za svaki gospodarski rast i primjenu novih tehnologija kroz 4.0 industriju, rečeno je na konferenciji Industry Day koja se u petak održala hibridno u Zagrebu u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP).

Mihael Furjan, predsjednik HUP-a, istaknuo je da samo investicije u nove tehnologije mogu dovesti do stvaranja proizvoda i usluga veće dodane vrijednosti, a onda i do ubrzanog rasta gospodarstva.

Ne produciramo potrebni kadar

Da svi poduzetnici moraju promijeniti svoj mindset i okrenuti se novim tehnologijama i modelima poslovanja, složili su se i sugovornici panela “Kakav industrijski skok trebamo“ na kojem su govorili Zoran Gligorić, predsjednik Udruge elektroindustrije, Sergio Galošić, član Izvršnog odbora HUP-Udruge metalne industrije, Kristian Krpan, član Izvršnog odbora HUP-a, Jelena Festini Ugrina, Fortenova grupa te Aleksandra Anić Vučinić s Geotehničkog fakulteta u Zagrebu.

Kristian Krpan je upozorio da u Hrvatskoj najveći problem imamo s velikim tvrtkama jer su one vrlo često zapostavljene u odnosu na male i srednje na koje su pak usmjereni svi fondovi EU.

“Država se tu malo igra boga gdje se odlučuje kojim tvrtkama će se pomagati i olakšavati im investicije i digitalizaciju, a kojima ne. Sada imamo situacije da je puno manja razlika između malih i srednjih tvrtki u Hrvatskoj i Njemačkoj od onih velikih”, kazao je Krpan.

Dodao je da je produktivnost u velikim hrvatskim tvrtkama četiri puta manja od one u istovjetnim u Njemačkoj i to je problem koji utječe i na plaću, kadrove te na sve ostalo. Jelena Festini Ugrina požalila se da je Vlada birokratskim manevrima gotovo sav novac iz EU fondova i Plana oporavka namijenila javnom sektoru, a privatnom sektoru su namijenjene mrvice.

Zoran Gligorić je istaknuo problem neadekvatnog obrazovnog sustava koji gotovo nikako nije povezan s gospodarstvom te ne producira kadrove koji poduzetnicima trebaju – bilo da se radi o srednjoškolskom stručnom obrazovanju ili onom visokom.

Sergio Galošić je kazao da je teško precizno kvantificirati digitalizaciju jer je to višedimenzionalan proces.

Eliminirat jaz starih i novih

“Mi smo već dugo u industriji 4.0 i usporedivi smo, možda čak i bolje, od tvrtki iz EU. Iz vlastitog iskustva mogu reći da nam je digitalizacija omogućila rast od 25% te povećala konkurentnost. No, isto tako smo svjesni da nije potrebno sve digitalizirati nego samo one procese za koje to ima smisla”, zaključuje Galošić.

Velika prilika za financiranje novih tehnologija su europski fondovi, a kako se snaći u šumi europskih pravila i izvora kapitala, pokušala je pojasniti Nataša Ćurić Martinčević iz Apsolona.

Istaknula je da Hrvatska u narednih sedam godina ima na raspolaganju gotovo 24 milijarde eura te se moraju stvoriti mehanizmi i prilike da se što veći dio tog novca iskoristi.

Marin Bek iz Ascalije je kazao da mora biti jasno da digitalizacija u industriji neće nužno svima povećati, udvostručiti ili utrostručiti proizvodnju, već da će nam prije svega dati više informacija iz samog proizvodnog procesa”, kazao je Bek.

Dodao je da je kod industrije 4.0 primarno nužno eliminirati jaz između novih tehnologija i tradicionalne proizvodnje te da svatko mora procijeniti što je za njegovu proizvodnju optimalno.

Duško Radulović iz Sensuma je pokušao demistificirati termin “prilagodbe klimatskim promjenama” i objasniti kako poznavanje i upravljanje ugljičnim otiskom može smanjiti troškove poslovanja i potrošnju sirovina.

“Već sada su vidljivi ekonomski efekti klimatskih promjena – osiguravajuće kuće imaju skuplje premije za kuće bliže moru zbog poplava, a isto tako zbog neredovitih padalina se mijenjaju energetski i vodnogospodarski zahvati”, kazao je Radulović.

Dodao je da će kružno gospodarstvo i energetska učinkovitost biti postulati industrije u narednim godinama.