Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije i Šibensko-kninska županija najavile su provođenje javne rasprave za prihvatljivost na ekološku mrežu druge najsnažnije vjetroelektrane u Hrvatskoj. Dakako, riječ je o najpoznatijoj hrvatskoj vjetroelektrani – VE Krš Pađene, snage 142 MW. Vjetroelektrana je u probni rad puštena 2019. a u redovni pogon rad 2021., investitora C.E.M.P.-a. Projekt je bio procijenjen na 240 mil. eura (60% vlastita sredstva investitora) i već godinama proizvodi električnu energiju na čak 2.065 hektara.

Godišnja proizvodnja elektrane je 2022., prema tvrdnjama načelnika općine Ervenik, bila oko 403 000 MWh. Vrijednosti električne energije je cca 59 mil. eura godišnje (cijena za kućanstva 2022., koja je ispod tržišne). Investitor ima neriješeni višemilijunski spor s lokalnom zajednicom oko uplate eko rente.

Dakle, pet godina nakon što je elektrana počela s probnim radom, će se detaljno, s najnovijim znanstvenim spoznajama ispitivati koliko je potencijalno štetna za faunu na području koje pokriva te se po potrebi odrediti korektivne mjere. Postupak se provodi iz jednog razloga – zato što se Hrvatska našla pred Sudom Europske unije radi kršenja ekološkog zakonodavstva, tako se iščitava iz studije Geonature. Javna rasprava trajat će od 16. rujna do 31. listopada a javno izlaganje je 10. listopada u Kninu.

Zahtjev investitora 

Naime, ovoga ljeta Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pod ravnanjem Marije Vučković obavijestilo je da je C.E.M.P. dao zahtjev za provedbu postupka glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Natura 2000 za zahvat VE Krš Pađene u općini Ervenik. Zahtjevu je priložena tzv. „Ex post studija Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu“, koju je u svibnju napravila tvrtka Geonatura.

Vjetropark se sastoji od 48 vjetroagregata snage 3 MW, nazivne snage 3,9 MW – što je ujedno i najveći broj vjetroagregata u jedinstvenom vjetroparku u našoj zemlji – kabelske mreže i priključne trafostanice. Promjer lopatica vjetroagregata je 13 metara, a visina stupa 134 metra, s tim da su vjetroagregati na međusobnoj udaljenosti od 434 m do 800 m.

Područje na kojem su smješteni nalazi se unutar ekološke mreže, Područje očuvanja značajno za ptice Krka i okolni plato, NP Krka a na udaljenosti od 5 km nalaze se POP Velebit, Područje očuvanja značajno za vrste i stanišne tipove. Utjecaji projekta odnose se na potencijalno značajan gubitak, degradaciju i fragmentaciju pogodnih staništa za ciljne vrste na području ekološke mreže, mogućnost stradavanja kolizijom s vjetroagregatima, kao i značajne negativne kumulativne utjecaje s drugim postojećim i odobrenim zahvatima. Utjecaji su mogući na neke vrste ptica, šišmiša i velikih zvijeri, piše Energetika.net.  

Kontroverzne odluke države

Zanimljivo je da je za zahvat 2007. izdano Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš. Godine 2017. odlučeno je da je potrebno provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i glavnu ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu. Na Elaborat je reagirala udruga BIOM koja je ustvrdila da su podaci o ornitofauni na kojima s temeljio dokument „zastarjeli i stručno neutemeljeni“ te da treba provesti dva nova istovjetna postupka temeljena na novim podacima koji bi sagledali i kumulativan utjecaj na ornitofaunu s VE Oton i tada planiranom VE Ljubač. To je djelomično prihvaćeno u ožujku 2017. i Ministarstvo je odlučilo da tvrtka mora provesti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu dok provođenje nove PUO nije potrebno. To mišljenje je poništeno u srpnju iste godine. Dakle, odlučeno je da glavna ocjena na ekološku mrežu nije potrebna ali je dopunjen program praćenja koji se odnosi na rješenja iz 2007. i 2009. Odluka u korist investitora donesena je u prvom mjesecu mandata ministra Tomislava Ćorića.

Tu možda dolazimo do pravosudne tematike, kaznenih djela pogodovanja investitoru za što DORH od 2022. tereti Josipu Rimac. Inicijalna lista optuženih u tzv. „aferi Krš-Pađene“ brojila je 26 ljudi, među njima i političara, bivših državnih i lokalnih dužnosnika pa i bivšu ministricu G. Žalac. Dio optuženih je priznao krivnju i nagodio se, a proces protiv Rimac još traje. Investitori su višekratno dobacivali tvrdnju da im se pogodovalo, ističući kompleksnu i dugotrajnu proceduru.

Pravosudni epilog u Hrvatskoj još nije gotov, ali cijeli slučaj udruga BIOM prijavila je davno europskim institucijama. Nije to bio jedini hrvatski vjetroenergetski projekt u kojem su ornitolozi digli glas, s promjenjivim uspjehom. Upozoravali su da Hrvatska pri izdavanju dozvola za projekte krši Direktivu o staništima, izdajući dozvole temeljem zastarjelih podataka, podcjenjujući rizike. Zbog straha za loš imidž C.E.M.P. je čak tužio BIOM za povredu ugleda, ali su tužbu povukli 2019.

Pred-sudski postupak protiv države  

Međutim, u međuvremenu su se stvari za hrvatsku birokraciju prilično zakomplicirale. Ministarstvo gospodarstva je putem Ministarstva vanjskih i europskih poslova zaprimilo dopis Europske komisije od 26. siječnja 2023. Radi se o Obrazloženom mišljenju, broj Povrede 2020/2204) kojim se obavještava RH da nije ispunila obveze iz članka 6. stavka 3. i članka 7. Direktive Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore, u vezi s odobravanjem projekata vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj te kojim je protiv Republike Hrvatske pokrenut pred-sudski postupak zbog povrede prava Europske unije. Vlada RH je na sjednici održanoj 22. ožujka 2023. donijela zaključak kojim se utvrđuje odgovor Republike Hrvatske na Povredu 2020/2204.

Slijedom navedenog Zavod za zaštitu okoliša i prirode MinGOR-a izradio je dorađene ciljeve očuvanja za područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove (POVS) i područja očuvanja značajna za ptice (POP), koja su identificirana kao područja obuhvaćena zonom utjecaja.

Također, zaključkom od 9. listopada 2023. krajem mandata Davora Filipovića MinGOR je zatražio izradu i dostavu ,,Ex post“ glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu kojom se treba sagledati utjecaj (samostalni i kumulativni) zahvata VE Krš-Pađene na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Ex post kao pravni presedan?!

Takozvana Ex-post studija je zapravo presedan kojim se nastoji ispoštovati zakonodavstvo koje je trebalo biti ispoštovano prilikom inicijalnog izdavanja dozvola.

Ministarstvo zaštite okoliša i održivog razvoja 5. rujna potvrdilo nam je da se u postupak ide radi obrazloženog mišljenja. Međutim, nije nam odgovorilo na pitanje što je pojam “ex post”, ima li ta vjetroelektrana sve potrebne dozvole, kada su izdane i jesu li važeće, na što je odgovor po svemu sudeći potvrdan, jer inače ne bi bila u radu. Također naš portal je zanimalo ima li Hrvatska otvoren slučaj pri Sudu Europske unije vezano za provedbu Direktive o staništima u vezi s projektima u energetici te što se događa po tom pitanju, no na to nije odgovoreno. Zanimalo nas je da saznamo više i o stajalištima investitora do kojeg smo u kratkom roku pokušali doći ali još nismo uspjeli. Kada dobijemo njihovu stranu priče, objavit ćemo u okviru ovog teksta.

Dio odgovora na pitanja mogli smo iščitati iz dokumenta koji je na javnoj raspravi, a ostatak ćemo objaviti ako i kada ih dobijemo. Geonaturina studija utemeljena je na terenskim istraživanjima provedenim 2021. i 2022. za životinje od 2 km do 5 km od granice zahvata, te dodatno za šišmiše tijekom 2023. Istraživalo se i ima li stradalih ptica na udaljenosti 120 metara od svih vjetroagregata. Pratilo se i kretanje šišmiša ultrazvučnim detektorima. Studija navodi da je stvarni gubitak staništa prilikom izgradnje VE Krš Pađene tek 2-5% obuhvata te da negativni utjecaji, ako i postoje za pojedine vrste, “nisu značajni” tako da niti za jednu vrsta nije ocijenjen “značajan i neprihvatljiv štetni utjecaj”. Ni za jednu vrstu životinja u studiji – osim orla zmijara i nekih šišmiša – ne navodi se da su potrebne mjere ublažavanja, iako se ustanovilo da neke ugrožene vrste lete ili se hrane u opsegu zahvata vjetroelektrane.  

Orao zmijar i slasne zmije u vjetroparku

Najugroženijim pticama u studiji smatraju se zakonom zaštićeni suri orao i orao zmijar te neke vrste šišmiša. Na zaštićenim područjima NP Krka i okolnom platou obitava 29 vrsta ptica različite kategorija zaštite. Slične brojke vrijede i za područje Velebita. Studija bilježi prelete vrsta od posebnog interesa barem jednog para zaštićenih surih orlova na sjevernom dijelu obuhvata zahvata u zoni elisa, orla zmijara i eje močvarice. Općenito se naglašava da su orlovi prisutni na području obuhvata jer je izgradnjom vjetroelektrana došlo do pogodnog staništa za lov na gmazove koje su glavni plijen zakonom nezaštićenom orlu zmijaru, koji je tijekom promatranja ptica izbjegavao zonu elisa.

Struka općenito naglašava da je najizraženiji negativni utjecaj vjetroelektrana povećani mortalitet ptica uslijed kolizije s elisama vjetroturbina, što u pojedinim slučajevima može dovesti i do smanjenja populacija ptica.

Kako bi se odgovorilo na izazove s orlovima zmijarima, studija potencijalno sugerira smanjivanje širine cesta unutar zahvata s 12 na 5 metara, ozelenjavanje prometnica i pošumljavanje uz cestu te po potrebi ograničavanjem slobodne vrtnje lopatica tijekom cijele godine kada se ne proizvodi električna energija, pri nižim brzinama vjetra ili zakretanjem lopatica agregata pri brzinama vjetra manjim od proizvodne tijekom cijele godine. Kod šišmiša spominje se uz to i smanjivanje rasvjete trafostanice i ostalih rasvjetnih elemenata u plavom i UV rasponu i temperature boje veće od 2700 Kelvina.  

Šišmiši su se pokazali problematičnijima od ptica. Čak devet od 19 vrsta prisutnih na području do 5 km  od Krš-Pađene smatraju ugroženima radom vjetroelektrana. Na temelju praćenja aktivnosti i stradavanja šišmiša dvije godine tijekom rada VE Krš-Pađene potvrđen je rizik stradavanja za svih devet vrsta, pri čemu je najveći broj stradavanja zabilježen za četiri vrste. Stradavanja šišmiša bilježena su povremeno od ožujka do studenog, s nešto većim brojem stradalih u lipnju, a najvećim u kolovozu i rujnu, odnosno u vrijeme sezonskih migracija. Tada ove vrste češće koriste zračni prostor viši od 50 m iznad tla, što ih češće dovodi u rizik od kolizije s elisama vjetroagregata koje su od tla udaljene 68,5 m.

Kumulativni utjecaj VE Krš Pađane planiranih i realiziranih okolnih zahvata VE Oton (42 MW) i VE Ljubač (30 MW) ocijenjen je minimalnim. Studija traži nastavak monitoringa. Nije poznato koliko bi mjere ublažavanja utjecale na proizvodnju električne energije vjetroelektrane, ako bi uopće i imale ikakvog utjecaja.