Otkako je Vlada krenula s predstečajnim nagodbama u hodu su se razotkrile brojne opasne šupljine, a s promjenama pravila igre za predstečajeve još uvijek nije gotovo. Jedan nimalo bezazlen gaf dugo je ostao ispod radara, ali se danas poput bumeranga vraća kao financijski uteg tvrtkama koje su zaključile nagodbu.

Tijekom cijele prošle godine u sklopu rješavanja poreznih i drugih tražbina države otpisivale su se i one po osnovi mirovinskih doprinosa za drugi stup. Prijavljujući tražbine u postupku PSN-a dužnika Porezna uprava ih je prijavljivala u paketu s ostalim potraživanjima države iako taj dio mirovinskih doprinosa nisu sredstva koja idu proračunu već na račune kapitalizirane štednje zaposlenika u mirovinskim fondovima, koja ima status privatne imovine. Ispada, dakle, da je država otpisivala i tražbine kojima nije smjela raspolagati. Iz redova fond menadžera mirovinskih fondova doznajemo kako su oni upozoravali na to pitanje, no pritom ističu kako oni nisu adresa koja uopće ima uvid u (ne)plaćanje doprinosa. Njima po nečijem računu sjeda ili ne sjeda uplata, ali izvan dosega su im razlozi, odnosno promjene radnoga statusa članova. U pokušaju raščišćavanja pravnih nedoumica, čini se, ni oni nisu uspjeli doći do jedinstvenog tumačenja.

Jedno od njih pojednostavljeno bi se moglo svesti na to da 5-postotni mirovinski doprinos na računu u drugom stupu jest osobna imovina, ali da potraživanje za izdvajanje tog doprinosa – nije. Takvo tumačenje vuče ka tome da se i na ta potraživanja primjenjuje predstečajna logika odricanja svih vjerovnika. No, to ipak nije bilo ni polazište same Porezne. Tražbine po doprinosima ona više ne prijavljuje u paketu. Da je posrijedi serijski ugrađena greška, sugerira i to što je Porezna uprava pokušava ispraviti. Rješavanje problema pritom se svaljuje na trgovačka društva u postupku restrukturiranja. Njima danas prijete ovrhe za potraživanja po otpisanom dijelu mirovinskog doprinosa (pet posto bruto plaće) koji se inače izdvaja za drugi stup.

Tko je zapravo krivac za nastali problem nije potpuno jasno – Porezna uprava, Finina vijeća, povjerenici, dužnici, sindikati ili svi oni po malo. No izvjesno je da je to sad (neplanirani) trošak za predstečajne dužnike, poduzetnike koji se nalaze u početnoj fazi restrukturiranja. Prema nekima, tamo gdje su posrijedi veći iznosi moguće je čak i da se na taj način ugrozi provođenje kroz predstečajeve dogovorenih planova restrukturiranja.Prema našim sugovornicima iz biznisa, taj problem mogao bi biti težak i desetke milijuna kuna otpisanih tražbina za drugi stup. Javno dostupni službeni podaci pokazuju samo ukupne iznose otpisa i naplate poreznih i drugih javnih davanja u postupcima predstečajeva. Prema njima, država je lani na temelju zakona o PSN-u otpisala ukupno 201 milijun kuna poreza i drugih državnih nameta, 62,4 milijuna naplatila je stjecanjem nekretnina, a još pet milijuna udjelima u poduzećima dužnicima.

Pored toga, otpisano im je i 187 milijuna državnih potraživanja za isplaćena jamstva. Dio objašnjenja kako su se u prijavama tražbina države 'iskrcale' i one po kontu drugog mirovinskog stupa, očito je u tome što ih Porezna naplaćuje, kao i u tome što je postupak predstečajne nagodbe bio novitet, a dužnici masovna pojava. "Ta je pogreška uočena prilično kasno, u zahuktaloj fazi procesa, kad je više stotina predstečajeva koji su uključivali i takve tražbine bilo pred zaključenjem, a dio njih i zaključen", kaže jedan poznavatelj problematike PSN-a. Početkom ove godine Porezna je prestala s prijavljivanjem nerazvrstanih tražbina po kojima su ranije postupala i sva nagodbena vijeća. Na žalost, predstečajne su nagodbe upravo lani masovno bile u opticaju, a problem se nije događao tek od slučaja do slučaja, objašnjava drugi naš sugovornik koji inzistira na anonimnosti jer je i sam žrtva tog 'virusa'.

 Zanimljivo je i da taj problem, čini se, nije ni došao do bivšeg ministra financija Slavka Linića. Mada zvuči prilično čudno, pojedini dužnici tvrde da ni oni nisu bili svjesni te rupe. No, ako i nisu, mahom su se upoznali s njezinim posljedicama, i to kad im se u jednom trenutku pojavi blokada i nađu se pred ultimativnim zahtjevima Porezne. Poreznici na terenu svim silama pokušavaju naplatiti tražbine za drugi stup, svjedoči iz prve ruke jedan od naših sugovornika aktera PSN-a. Time se, kaže, uvjetuje takozvana proknjižba nagodbe, tj. svojevrsno računovodstveno usklađenja obveza s poreznicima sukladno planu nagodbe. Što bi uslijedilo ako tvrtka ne bi, mimo sklopljene nagodbe, platila traženo, nije do kraja jasno. Naš sugovorik odlučio je platiti jer se boji da neće imati drugog izbora.

A budući da se radi o više od milijun kuna, kaže, za to će morati uzeti kredit.Da je problem uočen u startu, Porezna je trebala prijaviti tražbinu samo za prvi mirovinski stup, što i čini u postupcima ove godine. Dio doprinosa koji ide u drugi stup prioritetna je tražbina radnika, a one se ne prijavljuju u predstečajnoj nagodbi. To, pak, otvara novu zavrzlamu. Odvjetnik Mićo Ljubenko smatra da nije dobro što je došlo do promjene shvaćanja što je potraživanje države, a što potraživanje radnika bez promjene u zakonu. Ljubenko potvrđuje da je riječ o problemu koji je nerijetko od velikog utjecaja za realizaciju same nagobe jer se u pravilu radi o značajnim iznosima. On smatra i da su aktivniju ulogu u tomu trebali imati sindikati. "Sada je jedino jasno da se radi o pravnoj nesigurnosti i neizvjesnosti", zaključuje.