Splitski Jadroplov do daljnjega će se očito morati na razne načine snalaziti s problemom likvidnosti, s kojim muku muči već duže vrijeme, a zbog čega je dosad u više navrata posezao i za prodajom i/li zalaganjem imovine.

Na izvanrednoj skupštini u ponedjeljak propao je plan dokapitalizacije koja je, prema prijedlogu Uprave i uz suglasnost Nadzornog odbora, kompaniji trebala osigurati između 30 i 60 milijuna kuna. Na skupštini nije prihvaćena ni jedna od tri odluke povezane s tom operacijom; o prethodnom smanjenju temeljnoga kapitala, o povećanju kapitala te o pratećim izmjenama statuta. A budući da u splitskoj brodarskoj kompaniji čak 70 posto vlasničkog udjela ima državni Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) koji upravlja dionicama iz portfelja DAB-a i HZMO-a, država je očito i presudila takvu ishodu. Predstavnik države pri glasovanju na skupštini ostao je suzdržan.  

Valja reći da je dokapitalizacija javnom ponudom dionica zapravo dio šireg plana financijskog restrukturiranja koji je vodstvo Jadroplova podastrlo CERP-u. Upravno vijeće CERP-a na sjednici 18. rujna tu je točku zaključilo naputkom da Centar pismeno obrazloži svoj stav u vezi s tim nadležnom ministarstvu te da se s njim usuglasi vodeći računa o tome da "nominalna vrijednost dionice treba biti odraz likvidacijske vrijednosti imovine Društva". Osim što su resorno ministarstvo i Centar već pokazali da često nisu na istoj liniji, čini se da je zapelo upravo na tim procjenama. A splitkom brodaru ne ide na ruku ni predizborno vrijeme koje u pravilu nije poticajno za preuzimanje odgovornosti u političkim strukturama, pogotovo ako postoji opasnost da ih se proziva za loš posao i prenisku cijenu velikog razvodnjavanja vlasničkog udjela.

Većinskom vlasniku, ali i dijelu postojećih malih dioničara, očito se nisu svidjeli razmjeri najnovije runde smanjenja temeljnoga kapitala koje je trebalo prethoditi javnoj ponudi novih dionica. Nakon što je prije dva mjeseca na redovnoj skupštini izglasano smanjenje temeljnoga kapitala sa 589 na 343,7 milijuna kuna, i to kroz svođenje nominalne vrijednosti dionice sa 360 na 210 kuna, u novoj se rundi, prije dokapitalizacije, on trebao smanjiti na samo 49,1 milijun, smanjenjem nominale sa 210 na 30 kuna. Protivnici te ideje tvrde da je 30 kuna po dionici više nego upola manje od likvidacijske vrijednosti imovine splitskog brodara.

S druge strane, do tog se iznosa nominale zacijelo došlo kroz prethodno propitivanje interesa investitora. Podsjetimo, osim nezaobilaznih mirovinskih fondova kao potencijalni ulagači spominjala su se, primjerice, dva bolje stojeća domaća brodara, zadarska Tankerska i dubrovačka Atlantska plovidba, a dobro upućeni tvrdili su da je inicijalno zanimanje za ulazak u Jadroplov iskazala i Luka Ploče. Čini se da je upravo 30-ak kuna po dionici razina uz koju su u ovim kolebljivim vremenima na brodarskom tržištu spremni uložiti svoj novac, a prilikom prikupljanja kapitala izdanjem novih dionica zakonski propisi predviđaju da se one ne izdaju ispod nominale.

Kako god bilo, u Jadroplovu danas konstatiraju kako je izglasavanje spomenutih skupštinskih odluka bilo nužan uvjet za dokapitalizaciju s ciljem stabiliziranja poslovanja kompanije u trenutno prevladavajućim nepovoljnim tržišnim uvjetima na svjetskom tržištu brodskog prijevoza rasutih tereta. Dioničari nisu podržali te odluke pa nije moguće ni pristupiti toj operaciji. Upravu društva na čelu s Branimirom Kovačićem skupštinski potop njihovih prijedloga  odluka, čini se, nije obeshrabrio.

Kovačić kaže kako će "Uprava i dalje sve svoje snage ulagati u smjeru daljnje racionalizacije poslovanja smanjivanjem troškova, ali ne odustaje od tržišne dokapitalizacije kao rješenja kojim se tvrtka dovodi u bolje izglede za doček poboljšanja tržišnih uvjeta već tijekom sljedeće godine". Pitanje je koliko u tom ustrajanju mogu računati na veću podršku predstavnika većinskog vlasnika jer, podsjetimo, na redovnoj skupštini potkraj kolovoza ni Uprava ni Nadzorni odbor nisu dobili razrješnice. Prema svemu sudeći, čini se da će i problem Jadroplova ostati u naslijeđe novoj vladi.