Prije više od jedanaest godina zaključena je privatizacija poljoprivrednog kombinata Kutjevo, koje je kao tada problematično poduzeće iz portfelja države preuzeo poduzetnik Enver Moralić.

No, ta privatizacijska priča još nije završena. Upravno vijeće Centra za restrukturiranje i prodaju, koji je pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju, češljalo je realizaciju privatizacijskih ugovora i odlučilo u slučaju Kutjeva aktivirati jamstva koje je Moralićeva tvrtka Božjakovina dala za realizaciju ulaganja kojima će Kutjevo potpuno ozdraviti i pogurati jače na tržištu. Konkretno, do potkraj ožujka ove godine u Kutjevo je Božjakovina trebala investirati 36,4 milijuna kuna vlastitih sredstava, no utvrđeno je da to nije provedeno, pa je stučnim službama dan nalog za hitnu naplatu temeljem zadužnice u navedenom iznosu.

Ukupno je, prema kupoprodajnom ugovoru s HFP-om kojim je za 10 milijuna kuna kupljeno 76,02 posto dionica, Božjakovina trebala u petogodišnjem roku, od 2004. do 2008., unijeti 250 milijuna kuna u Kutjevo. Ulaganje je, zbog činjenice da je tvrtka preuzeta u financijski teškom stanju, trebalo biti provedeno u dvije faze. Prva je faza predviđala hitnu dokapitalizaciju u visini 100 milijuna kuna kako bi se podmirili dugovi i deblokirao račun tvrtke. To je odmah provedeno, no zapela je realizacija ulaganja u drugoj fazi. U pregovorima koje je Božjakovina vodila s HFP-om uvaženo je bilo unošenje zadržane dobiti za 2006. i 2007. u temeljni kapital.

Time je Moralićevoj tvrtki priznato da je izvršila 40 milijuna kuna ugovorene obveze, dok je za preostala ulaganja sklopljen aneks ugovora. Njime je HFP prihvatio argumente za izmjene programa ulaganja, odnosno Moralićevo odustajanje od tvornice za preradu sušenog voća i od ulaganja u proizvodnju komine i destilata, a dogovoreno je da u Kutjevo uloži do 2011. ukupno 69 milijuna kuna u farmu za tov svinja i u postrojenje za proizvodnju briketa. U međuvremenu je prolongiran i taj rok, a potom je u ožujku 2013. odobreno da se ulaganje 36,4 milijuna kuna provede najkasnije do 25. ožujka ove godine, dok u idućih godinu dana u Kutjevo treba uložiti još preostalih 32,6 milijuna kuna.  

Enver Moralić uvjerava, pak, kako se država neće naplatiti iz sredstva osiguranja, nego će se, kaže, dogovorno riješiti slučaj. "U pregovorima smo i mi ćemo provesti ulaganje i ispuniti naše obveze", rekao nam je jučer Moralić, potvrdivši da je zaprimio odluku iz CERP-a o naplati zbog neispunjene obveze za Kutjevo. No, tvrdi, usuglašava se novo rješenje, koje predviđa prenošenje zemljišta i nekih proizvodnji na Kutjevo, čime bi se ispunila obveza ulaganja već za mjesec dana. Kašnjenje Moralić opravdava krizom kroz koju prolazi hrvatsko gospodarstvo i u kojoj pokušava održati poslovanje. Pogođeni su bili, kaže, i poplavom.

Iz CERP-a jučer nismo dobili odgovor hoće li zaustaviti naplatu zadužnice, no iz odluke Upravnog vijeća kojim predsjedava Mladen Pejnović, šef Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, vidljivo je da je Moralić prethodno nudio i neka druga rješenja, koja nisu prihvatili. Konkretno, nudio je državi otkup 20 posto dionica Kutjeva, kao i novu odgodu realizacije ulaganja do 2020. godine. Kutjevo pod Moralićem uspijeva inače održati stabilnost, čak u uvjetima smanjene kupovne moći i rasta troškova poslovanja i pozitivno posluje, uz izuzetak u 2012. godini. Lani je prema upravo objavljenim podacima ostvario 10-ak posto manje prihoda, 310,5 milijuna kuna i dobit od 757 tisuća kuna.  

Obveze ispunila jedino daruvarska Vodoprivreda

Odgode županjskoj Sladorani i TLM-u

Za razliku od Moralića, Upravno vijeće CERP-a imalo je više razumijevanja za zahtjeve za odgađanjem ispunjenja obveza županjske Sladorane u Slavonija Novu, koja zbog poplava u 2014. nije realizirala planirana ulaganja od 2,4 milijuna kuna, a priliku da to provede dobit će do kraja godine. Kratki rok za popravni dalo je i u slučaju TLM-a, dok je od analiziranih predmeta sve obveze ispunila jedino daruvarska Vodoprivreda i u Ribnjičarstvo Končanica investirala sve po ugovoru, a ispunila je i obveze zapošljavanja novih 20 radnika te poštovanja obveza po kolektivnom ugovoru. Stoga je stručnim službama CERP-a naloženo da vrate Vodoprivredi zadužnicu i skinu Ribnjičarstvo s liste praćenja.