Država se ipak neće povući iz Petrokemije. Nakon razmatranja tri opcije koja je ponudio većinski vlasnik kutinske tvrtke, turska grupacija Yildirim, nastojeći je financijski ojačati, resorna ministarstva gospodarstva i financija, te državnih poduzeća i institucija koje posjeduju dionice kutinskog industrijalca, odlučila su da će država ući u partnerstvo s Yildirimom i uključiti se u pokrenuti postupak dokapitalizacije.

Prodaja državnih dionica, a riječ je o udjelu od ukupno 45,17 posto, ili suzdržavanje od sudjelovanja u pokrenutom postupku dokapitalizacije, čime bi bio minoriziran udjel države, zaključeno je, za državu nisu najbolje rješenje.

Iako je prije gotovo dvije godine paket dionica kojeg u portfelju ima Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) bio i ponuđen na prodaju (no, nije zaprimljena nijedna ponuda), okolnosti na geopolitičkom planu su se u međuvremenu promijenile, te je zauzet stav da država svakako želi zadržati pod kontrolom Petrokemiju i proizvodnju mineralnih gnojiva važnih za poljoprivrednu proizvodnju.

Koliko će je, pak, financijski stajati taj cilj, u ovom trenutku još nije poznato, jer sugovornici upućeni u postupak kažu kako će to ovisiti o daljnjim razgovorima s Yildirimom i visini ulaganja na koje će se on odlučiti.

Prijedlogom kojeg je iznio u dnevnom redu za Glavnu skupštinu Petrokemije zakazanu za 7. veljače (na kojoj se nitko od dioničara nije pojavio, pa ni sam predlagač), Yildirim je ostavio prostor za ulaganje u rasponu od najmanje 70 milijuna eura, a najviše 140 milijuna, koje bi se realiziralo izdavanjem novih dionica uplatom uloga u novcu.

Tim bi se s postojećih 55 milijuna eura, temeljni kapital Petrokemije povećao na minimalno 125 milijuna eura, odnosno najviše 195 milijuna eura. Sada, kako saznajemo, Yildirim treba utvrditi svoj konačan financijski ulog, na temelju kojeg bi državni dioničari, a prije svega Ministarstvo financija, radili daljnje kalkulacije, kojima bi se postiglo da ukupan udjel države nakon izdavanja novih dionica bude između 25 i 26%.

Yildirim je kutinsku tvrtku preuzeo u trenutku kada su cijene plina ‘eksplodirale’ i kada su pogoni bili ugašeni/I. Šoban/PIXSELL

Jedan dio sredstava, točnije onaj koji će se realizirati preko CERP-a, osigurao bi se iz državnog proračuna, dok bi ostali državni dioničari svoja ulaganja realizirali iz vlastitih sredstava. Pritom nije isključeno da neki od njih ne sudjeluju u ovom procesu.

Prema neslužbenim informacijama, to bi se moglo odnositi na Plinacro, koji posjeduje 5,45% dionica, dok bi u dokapitalizaciji participirali Janaf, čiji je trenutačni udjel 9,09%, te Fond za financiranje razgradnje NEK, koji drži 12,73% dionica u kutinskom poduzeću, a CERP-ov udjel u sadašnjoj vlasničkoj strukturi je 17,90%.

Ostali dioničari, kako je predviđeno prijedlogom Yildirima za Glavnu skupštinu, bit će isključeni iz ovog procesa, no njihov udjel u ukupnoj vlasničkoj strukturi je neznatan, čini tek 0,3% temeljnog kapitala. Cijeli postupak utvrđivanja daljnjih vlasničkih odnosa u Petrokemiji ne bi trebao dugo trajati, jer je načelno usuglašeno da se sve potrebne odluke usvoje prije rezervnog termina za održavanje Glavne skupštine, 6. ožujka.

Na vezi i EK
Budući da odluka o financiranju dokapitalizacije iz državnog proračuna treba proći proceduru i dobiti odobrenje Vlade, te bi i na razini ostalih državnih dioničara morale biti provedeni standardni postupci za investiranje kapitala u drugo poduzeće, a o svemu bi trebala biti obaviještena i Europska komisija, očekuje se da se posao oko utvrđivanja iznosa koje će vlasnici uložiti obavi u roku od tjedan dana.

Što se procedure vezane uz Bruxelles tiče, ona bi, kažu sugovornici uključeni u ovaj proces, trebala biti formalnost, iako je država 2018. sudjelovala u procesu restrukturiranja, zajedno s Inom i PPD-om, kojim su oni postali i većinski vlasnici. Svoje su dionice (54,52%), koje su zajednički posjedovali preko tvrtke Terra Mineralna gnojiva, Ina i PPD prodali Yildirimu, koji od formaliziranja kupoprodaje pokušava postići dogovor da mu država prepusti u cijelosti vlasništvo nad Petrokemijom.

Yildirim je kutinsku tvrtku preuzeo u trenutku kada su cijene plina ‘eksplodirale’ i kada su pogoni bili ugašeni, ali su ostala otvorena pitanja okolišnih dozvola oko kojih je potrebno razgovarati s Vladom i prije svega resornim Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja. Već u ovoj godini dozvole počinju istjecati, a bez njih nije moguće obavljati daljnju proizvodnju.

Proteklih su godina ulaganja potrebna za njihovo ishođenje odgađana, a skorom dokapitalizacijom će se među ostalim osigurati i ulaganja i ‘ozelenjivanje’ proizvodnje. No, kako ulaganja iziskuju vrijeme i dobivanje brojnih dozvola, neminovno će biti dogovoriti prolongiranje rokova.

Inače, baš u trenutku kada se razgovaralo oko uključivanja države u dokapitalizaciju, u Petrokemiji su se upalili i pogoni za proizvodnju dušične kiseline, nakon dva mjeseca stanke.

Obustavljanje proizvodnje uobičajeno je u kutinskim pogonima tijekom ogrjevne sezone, kada se provodi redovni remont, no već i prije toga dugo su bili zvan funkcije, a posljednje neslužbene informacije iz tvrtke ukazivale su da većinski vlasnik namjerava pričekati s pokretanjem zbog situacije na europskom tržištu, koje je zatrpano jeftinim ruskim gnojivom. Tim je zanimljiviji ‘tajming’ za paljenje pogona.

Ugodno iznenađenje
Iz Kutine se, pak, čuje kako to ne treba povezivati s dogovorom Yildirima i države o daljnjim vlasničkim odnosima, te da ova dva pomaka samo koincidiraju. No, svakako je primjetna i pozitivno dočekana promjena u dinamici rješavanja slučaja Petrokemije, a i sam odabir prijedloga o sudjelovanju u dokapitalizaciji za mnoge je iznenađenje i neočekivan.