Izmjenama naknada u mirovinskom sustavu država će mirovince ostaviti bez 100 milijuna kuna, piše Večernji list. S jedne je strane država u novom propisu zakinula industriju smanjujući im naknade za upravljanje te ulazne naknade po članovima, a potom je povećala troškove povećavajući iznos koji moraju proslijediti regulatorima Hanfi i Regosu.

Dodatno će pravilom o raspodjeli naknada među fondovima zakinuti dva najveća mirovinska društva AZ i Raiffeisen fond, piše Večernji list.

Prema izvješću o poslovanju tih društava u 2017. imali su oko 420 milijuna kuna prihoda, a glavnina tih prihoda došla je od naknade za upravljanje. Ta je naknada iznosila 0,39 posto imovine fondova i bila je najniža u Europi.

Novim pravilima smanjuje se dodatno u 2020. godini na 0,3 posto. Tada će mirovinska štednja narasti na oko 110 milijardi kuna, pa će društva umjesto 429 milijuna kuna naknade naplatiti tek 330 milijuna kuna.

Od ove godine smanjuje im se i takozvana ulazna naknada s 0,8 posto na 0,5 posto, ali kako ona ukupno iznosi oko 48 milijuna kuna to je manji gubitak prihoda od oko 15 milijuna kuna. S druge strane rastu naknade državnim institucijama, Hanfi i Regosu.

Regos će umjesto 2,5 kune po članu dobivati tri kune mjesečno, odnosno umjesto 30 kuna čak 36 kuna. Kako trenutačno 1,9 milijuna članova štedi u mirovinskim fondovima, Regos će dobiti čak 11,4 milijuna kuna više. Lani je ostvario prihode od 54 milijuna kuna, a iduće godine, što zbog rasta broja štediša što zbog naknade, dobit će iz fondova čak 68,5 milijuna kuna. Hanfi naknada raste za šest posto što iznosi nekoliko milijuna kuna.

Međutim ove godine na snagu stupa i novo pravilo o raspoređivanju naknade za upravljanje koje je industriju začudilo. Naime, društva koja prelaze tržišni udjel od 20 posto moraju dijeliti svoje naknade. Taj je prag nelogičan budući da na tržištu postoje samo četiri društva za upravljanje, a nelogična je i logika po kojoj jedan fond koji ima veći broj štediša i zaradu mora dijeliti svoj novac štedišama drugih društava.