Prošlotjednim otkupom državnih obveznica HNB je osigurao likvidnost za svibanjsku rundu domaćeg financiranja proračunske rupe, a sad je na redu “egzekucija”.

Operacija državnog zaduženja trebala bi se zaključiti u iduća dva dana. Sutra se očekuje upis novih obveznica vrijednosti oko 12 milijardi kuna. Tek nešto manje od toga (blizu 11,5 milijardi) priskrbila je središnja banka otkupom postojećih obveznica, a mirovinski fondovi kao glavni akteri te operacije novac će sad samo preusmjeriti u novo izdanje. Prema očekivanjima, ono će ovaj put biti na sedam godina, s valutnom klauzulom i prinosom ispod jedan posto.

Kako je tih 12 milijardi kuna Ministarstvu financija dovoljno za pokrivanje proračunskih obveza samo u ovom mjesecu, Vlada je na prošlotjednoj sjednici već krenula i s pripremnim koracima za lipanjsku rundu domaćeg zaduženja približno istog iznosa.

Kao pretkorak za to financiranje posegnula je za izmjenama Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, i to po hitnom postupku i tako da se im se u izvanrednim okolnostima zbog koronavirusa de facto omogući zaduživanje .

Model kolaterala

U slaganju plana financiranja odlučeno je da se u namirenju potreba za zaduživanjem država do sredine godine prvenstveno osloni na domaće tržište, a pritom bi opet u glavnoj ulozi trebali biti OMF-ovi. No, uloga središnje banke u smislu likvidnosne potpore očito će u tom krugu tehnički biti nešto drukčija, a u cijelu priču uključit će se i Hanfa.

NB nije sklon tome da ponovno ide na tzv. konačnu operaciju otkupa, već bi mirovinskim fondovima osigurao likvidnost kroz privremeni otkup ili tzv. povratne operacije, odnosno repo aranžmane. Postojeće bi obveznice iz portfelja mirovinaca pritom poslužile kao kolateral.

Kako trenutni zakonski okvir OMF-ovima ne omogućuje pozajmljivanja tih razmjera (limit je do pet posto), Vlada je morala žurno posegnuti za privremenim iznimnim izmjenama.

“Ovim zakonom je propisano privremeno interveniranje u navedeni Zakon na način da se Hanfi daje ovlast da svojom odlukom poveća limit mirovinskim fondovima za pozajmljivanje novčanih sredstava od trećih osoba.

Takvu odluku Hanfa može donijeti samo kao iznimku od navedenog pravila, a njome može povećati limit do 15% neto vrijednosti imovine fonda, pritom vodeći računa o razmjernosti i potrebi svake konkretne situacije i svih uključenih sudionika”, ističe se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Vezano uz proširenje mogućnosti za pozajmljivanje, u pojašnjenjima stoji kako “sada postoje dvije kategorije takvih slučajeva. Jedna je kada fond pozajmljuje novčana sredstva putem repo poslova, transakcija prodaje i ponovne kupnje te programa kreditiranja koje organizira i provodi HNB ili ESB, a tada rok može biti do pet godina. A druga je kada pozajmljuje od trećih osoba putem repo poslova i transakcija prodaje i ponovne kupnje, s tim da je tada rok kraći, maksimalno tri mjeseca”.

U prijedlogu izmjena zakona o OMF-ovima navodi se i da se njima proširuje spektar dozvoljenih ulaganja fondova i na depozite kod Hrvatske narodne banke i Europske središnje banke. Hanfa se, pak, ovlašćuje i za donošenje odluke kojom se privremeno dozvoljavaju prekoračenja zakonom propisanih ograničenja ulaganja imovine obveznih mirovinskih fondova.

Zazivanje ulaganja u tvrtke

Inače, mnogi zagovaraju i druge vrste angažmana mirovinskih fondova u uvjetima korona-krize, pri čemu se uglavnom misli na vlasnička ulaganja u gospodarstvo i kapitalna jačanja kompanija.

No, što se tiče većih, državnih equity projekata, to do izbora zasigurno neće biti na dnevnom redu. Hoće li ih biti nakon njih, ovisit će vjerojatno o ekonomskoj i fiskalnoj situaciji u postkorona razdoblju.