Dok je Zagreb sad već bliže trećoj godišnjici potresa, na području Banovine danas će se napuniti dvije godine od razorne katastrofe. Iako propitivanja tijeka obnove traju zapravo tek koji mjesec kraće od samih potresa, godišnjice, pa tako i današnja, povod su za češće prikaze ljudi koji još žive u kontejnerima te rekapitulacije o dosad (ne)učinjenom u obnovi.

Isto vrijedi i za potenciranje pitanja hoće li i u produljenom roku za korištenje sredstava Fonda solidarnosti EU (do sredine lipnja 2023.) Hrvatska uspjeti iskoristiti odobrenih joj pet milijardi kuna.

Premijerov ‘šlagvort’
U kritikama i prozivanjima prednjače opozicijski političari. A premda je optika izvršne vlasti u pravilu drukčija od njihove, sam predsjednik Vlade Andrej Plenković ovih im je dana dao “šlagvort” izjavom o “nestvarno sporoj obnovi”.

Naknadno je, doduše, precizirao da se to odnosilo samo na dinamiku tzv. konstrukcijske obnove i izgradnje zamjenskih kuća. No, u međuvremenu su se već zakotrljale i spekulacije je li time nagovijestio još jednu smjenu u Vladi, ovaj put Ivana Paladine, ministra graditeljstva.

A kako izgleda rekapitulacija pita li se ministastvo najizravnije nadležno za obnovu? Vezano uz korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU, zaključno s 20. prosincem 2022. sveukupno je za oba potresa podneseno zahtjeva za naknadu sredstava u iznosu od 2,6 milijarde kuna, kažu.

“U ovom trenutku na potresima pogođenim područjima postoje realizirani značajni troškovi tj. izvršeni radovi, za koje se tek očekuje kompletiranje dokazne dokumentacije i podnošenje zahtjeva za nadoknadu sredstava (ZNS). Razdoblje izvršenja troškova do predaje ZNS-a je približno dva mjeseca”, objašnjavaju.

Naglašavaju i kako je najvažniji pokazatelj napretka u posljednjim mjesecima upravo rastuća vrijednost registriranih troškova.

“U rujnu ove godine npr. bilo je realizirano oko 25 milijuna eura, a u listopadu 48 milijuna eura. Krajem srpnja u izvođenju radova bilo je 125 projekata, a u prosincu ih je 213, iz čega je vidljiv rast od 70 posto.

Dakle, ako se realizacija nastavi odvijati ovim tempom u narednim mjesecima, iskoristit će se sva sredstva iz Fonda solidarnosti”, navode uz napomenu kako je realizacija troškova prije 10 mjeseci bila 10 posto, a sada je 40 posto.

Za područja pogođena petrinjskim potresom, po javnim pozivima (njih 12) do 20. prosinca 2022. sklopljeno je 689 ugovora vrijednih 6,34 milijarde kuna, što uključuje financiranje iz Fonda solidarnosti, ali i drugih izvora.

Podneseno je zahtjeva za naknadu sredstava u iznosu 703,62 milijuna kuna. Što se tiče obnove privatnih objekata, nadležnost Ministarstva je donošenje odluka i rješenja o obnovi na osnovu zahtjeva građana te donošenje regulatornog okvira, dok su provedbena tijela nadležna za dio procesa koji se odnosi na uklanjanje, konstrukcijsku i nekonstrukcijsku obnovu te gradnju zamjenskih kuća.

U Ministarstvu tvrde i da su do sada obradili 40 posto zaprimljenih zahtjeva za obnovu te da će se uz ovu dinamiku iduće godine obraditi svi zahtjevi. Ove godine je, kažu, donesen 1891 akt o obnovi više nego lani, što znači povećanje od 82 posto.

Ključne novine
Podcrtavaju i da su u okviru svojih nadležnosti ove godine uvelike unaprijedili regulatorni okvir. Uz donošenje Zaključka o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda te novog Programa mjera obnove zgrada oštećenih potresom to uključuje i Pravilnik o provedbi postupka nabave roba, usluga i radova za postupke obnove te izmjene i dopune Odluke o osiguranju novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada (s povećanjem iznosa za nekonstrukcijsku obnovu).

Ključne novine novog Programa mjera obnove zgrada trebale bi potaknuti i ubrzanje u često kritiziranom segmentu samoobnove, a glavna unaprijeđenja procesa odnose se na isplate predujmova, naknade troškova koordinacije samoobnove, usklađivanje cijena s tržišnima te pravo na povrat plaćenog PDV-a prilikom isplate novčane pomoći građanima.

Primjerice, korisnicima koji se odluče za model samoobnove, a nisu u mogućnosti osigurati vlastita sredstva za prvu fazu samoobnove, omogućena je isplata predujma za troškove izrade projekta za konstrukcijsku samoobnovu obiteljskih kuća te isplata predujma za izvođenje radova u vrijednosti 25 posto novčane pomoći. Za zgrade je pak predviđena isplata cjelokupnog iznosa novčane pomoći prije početka radova.

U pogledu troška koordinacije vlasnicima i/li provoditeljima samoobnove za njihov angažman i uloženo vrijeme u provedbu obnove isplaćuje se naknada u iznosu od 20 do 80 tisuća kuna, ovisno o vrsti i veličini zgrade. Usto, zbog globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda revidirane su maksimalne cijene za robu, radove i usluge.

Unaprijeđeni model samoobnove, kažu u Ministarstvu, na jesen je počeo donositi prve rezultate, pa je tim modelom na području Grada Zagreba u nadležnosti Fonda za obnovu konstrukcijski obnovljeno 14 objekata, 12 obiteljskih kuća i 2 višestambene zgrade.

Usto je u tijeku 20 konstrukcijskih obnova modelom samoobnove na području Grada, a do sada je ukupno za konstrukcijsku samoobnovu isplaćeno gotovo 35 milijuna kuna.

Te brojke teško će promijeniti prevladavajuću percepciju o poraznoj dinamici obnove. Među njezinim kritičarima je i Damir Vanđelić koji je neko vrijeme proveo na čelu Fonda za obnovu.

“U procesu obnove novac nije problem, problemi su procesne i organizacijske naravi”, ponovio je i nedavno. A na pitanje o tome kada će se stvari s obnovom i građenjem ubrzati, rekao je kako će to zacijelo biti pred izbore.