Onemogućavanje osnivanja poduzeća onima koji imaju nepodmirene obveze bilo je predviđeno i dosadašnjim zakonom o sudskom registru, no ta tema ponovno dolazi na stol.

Ministarstvo pravosuđa i uprave u javnu je raspravu dalo prijedlog izmjena zakona o sudskom registru kojim će biti promijenjena praksa da poduzetnik sam mora ispuniti i predati potvrdu da on i tvrtka u kojoj ima poslovne udjele imaju uredno podmirena dugovanja prema državi i radnicima.

Po novome će taj posao obavljati sama država, odnosno u postupku osnivanja tvrtke trgovački sudovi će automatski provjeravati s Poreznom upravom ima li osnivač repova iz postojećih tvrtki.

Bez kontrole
OIako su poduzetnici do sada takve potvrde predavali uz kaznenu odgovornost, praksa pokazuje da sustav kontrole nije uvijek djelovao, jer su nerijetki slučajevi u kojima su dužnici uspijevali bez problema otvoriti nove tvrtke. Po novome će Ministarstvo financija, odnosno Porezna uprava elektronskim putem davati informaciju o nepodmirenim dugovanjima po osnovi javnih davanja, a Ministarstvu pravosuđa će kvartalno dostavljati podatke o neisplatiteljima plaća.

Provjera urednosti u izvršavanju obveza za poreze i doprinose, s ciljem uvođenja više reda na poslovnoj sceni, uvedena je još 1999., a kasnije su tim odredbama obuhvaćene i neisplate neto plaća radnicima, ali su kontrole i kažnjavanja očito izostale.

Poduzetnici su i unatoč propisu uspijevali osnovati nova poduzeća, ali su vrlo često i zaobilazili zakon pribjegavajući alternativnim rješenjima, najčešće osnivajući tvrtke na ime članova obitelji ili povezanih osoba. A takve mogućnosti neće biti onemogućene niti novim rješenjem kroz izravnu komunikaciju državnih institucija.

Hrvatska udruga poslodavaca o ovim zakonskim promjenama tek će se očitovati kroz javnu raspravu, te izaći s nekim svojim prijedlozima, a iz HGK pozdravljaju “umrežavanje” institucija i razmjenu podataka po službenoj dužnosti. S aspekta poduzetnika to će u svakom slučaju predstavljati rasterećenje.

HGK ukazuje i na još jednu promjenu – uvodi se ovlast suda da provjeri postoje li na strani člana uprave, izvršnog direktora, člana upravnog ili nadzornog odbora ili prokuriste zapreke ograničenja za obavljanje navedenih funkcija.

To obuhvaća neosuđivanost za kaznena djela financiranja terorizma, pranja novca, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju, prijevare u gospodarskom poslovanju, prouzročenja stečaja, pogodovanje vjerovnika, povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga.

Provjere će u slučaju sumnje sudski registar provoditi i povezivanjem s registrima u EU. Potvrdi li se sumnja, sud će odbiti upis imenovanja takvoj osobi.

Nije jedina promjena
Kod provjera ispunjenja obveza sud će, inače, provjeravati osnivača u tvrtkama u kojima je jedini član i u kojima ima vlasnički udjel od najmanje 25 posto, a provjeravat će se i društva brisana u stečajnom postupku.

Provjeravat će se i ispunjenje obveza za društva brisana u stečajnom postupku u kojima je osnivač bio član. Što se rokova za osnivanje tvrtke tiče, oni ostaju nepromijenjeni, odnosno pet dana od predaje prijave za upis u sudski registar.

Ova intervencija u zakon o sudskom registru nije i jedina koju se sprema provesti Ministarstvo pravosuđa. Zakon o sudskom registru uključit će tako i odredbe Direktive 2019/2121, kojima se uređuju pravila o prekograničnim preoblikovanjima, spajanjima i podjelama, čime bi se trebalo poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta EU za poduzeća. Zbog implementacije te europske pravne stečevine, javna rasprava o ovom zakonu trajat će kratko, tek 15 dana.