Predstavljajući Hrvatskom saboru izvješće o ulaganjima u otoke u 2023. godini, Vladina predstavnica u utorak je otkrila i novosti koje za otoke i otočane donosi novi zakon o otocima koji je u javnom savjetovanju do 7. travnja. Poanta je novog zakona bolji život i ostanak otočana na otoku, rekla je državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, pa otkrila neke od novosti koje donosi.

Uvodi se, kaže, mogućnost financiranja troškova prijevoza vode i na otoke spojene na vodovodni sustav u slučaju izvanrednih okolnosti i potreba koje su veće od mogućnosti opskrbe putem javne vodoopskrbe. Raguž podsjeća da Ministarstvo regionalnog razvoja već sufinancira prijevoz vode otočanima, da ih to pravo koristi više od 7000 te da je od 2016. do 2024. u tu mjeru uloženo 16,5 milijuna eura.

Bez osnovne infrastrukture

Na napomenu Borisa Piližote (SDP) kako na mnogim otocima još nema osnovne komunalne infrastrukture, a posebno zdravstvene zaštite dostupne sedam dana u tjednu, odgovara kako novi zakon predviđa poboljšanje primarne zdravstvene zaštite na otocima te posebne mjere koje će omogućiti smještaj liječnicima.

Jedno od rješenja koje će sadržavati novi zakon bit će sufinanciranje postavljanja pročistača i desalinizatora na otocima, što će dijelom pomoći u opskrbi pitkom vodom, odgovorila je državna tajnica Radi Borić (Možemo) koja skreće pozornost na to da Hrvatska nema propise koji bi zahtijevali korištenje kišnice i izgradnju cisterni za njezino prikupljanje.

Oznaka ‘hrvatski otočni proizvod’ do sada je dodijeljena za 1445 proizvoda za 785 subjekata, podupire se i rad poslodavaca, isplaćuje im se dodatna plaća na svakog zaposlenog otočanina koji ima prebivalište na otoku minimalno šest mjeseci, rekla je Josipu Ostrogoviću koji kaže da predmetno izvješće potvrđuje da se otoci ne promatraju kroz prizmu egzotičnosti i sezonalnosti, nego kao živo područje hrvatskog teritorija.

Bespovratna sredstva

Josip Borić (HDZ) apostrofira program ‘težak’ 150 milijuna bespovratnih eura, tzv. ITP mehanizam, pita koliko je projekata obuhvatio u obalno-otočnim županijama i kolika je realizacija. ITP je jedinstveni program koji se brine posebno o otocima, do sada je ugovoren 21 projekt vrijedan 61 milijun eura, što je oko 40 posto alokacije, kaže Raguž. Rekla je i da je u 2023. u otoke uloženo manje nego u godini prije, a smanjenje je uzrokovano završetkom Pelješkog mosta, koji je nosio najveći iznos bespovratnih sredstava.

Prema Izvješću o provedbi Zakona o otocima u 2023. godini u otoke je te godine uloženo gotovo 640 milijuna eura, što je oko 15 posto manje u odnosu na rekordnu 2022. godinu. Od 2006. do 2023., dakle u 18 godina, u otoke je uloženo gotovo 5,5 milijardi eura, u prosjeku oko 309 milijuna eura godišnje. Gospodarstvenici na otocima od 2018. do 2023. uprihodili su gotovo 11 milijardi eura. Unatrag pet godina neprestano raste broj poduzetnika, kao i broj zaposlenih na otocima.

Smjena generacija

Samo manji dio obiteljskih tvrtki ima konkretan plan nasljeđivanja

Savjeti stručnjaka

Zašto je usavršavanje engleskih komunikacijskih vještina ključno za poslovni uspjeh