Samo nekoliko dana nakon vijesti da talijanska SDF Grupa gasi proizvodnju kombajna u županjskoj tvrtki Same Deutz Fahr Žetelice te da s hrvatskog tržišta odlazi norveška državna energetska kompanija Statkraft, Ministarstvo gospodarstva u javno savjetovanje pustilo je dokument koji bi takve loše vijesti trebao smanjiti na minimum.

Riječ je o Nacrtu prijedloga Nacionalnog plana za poticanje ulaganja za razdoblje od 2024. do 2023. kojem je pridružen i Akcijski plan za njegovu provedbu.

Ciljevi i mjere
Prema dokumentu, na kojem je nešto više od godinu dana radilo 70 predstavnika raznih tijela, Hrvatska bi se do 2030. trebala “istaknuti kao poželjna investicijska destinacija s konkurentnim investicijskim okruženjem koje će privlačiti održiva ulaganja visoke dodane vrijednosti temeljena na znanju i inovacijama. To će dovesti do dinamičnog i izvozno orijentiranog gospodarstva, otvaranja novih radnih mjesta i poboljšanja životnog standarda za sve građane”.

Predlagatelj navodi da će Nacionalnim planom strukturirati javne politike i pripadajuće investicije za promicanje i olakšavanje inozemnih izravnih ulaganja u Hrvatskoj. Navode se tri posebna cilj te više mjera unutar svakog, a na temelju predloženog očekuje se povećanje volumena i kvalitete inozemnih izravnih ulaganja te posljedično jačanje otpornosti i ubrzanje održivog razvoja gospodarstva.

Stvaranje konkurentnog investicijskog okruženja kao potpore održivom razvoju prvi je od tri cilja. Slijede ga stvaranje učinkovitog sustava privlačenja i pružanja podrške privatnim ulaganjima te jačanje regionalne konkurentnosti privlačenjem prioritetnih ulaganja. Jednom od mjera u okviru drugog posebnog cilja navodi se diverzifikacija inozemnih izravnih pri čemu će se voditi računa o održivosti i kvaliteti ulagačkih projekata.

“Prioritet se može staviti na investicijske projekte u sektorima u kojima inozemna izravna ulaganja imaju veći učinak od domaćih poduzeća, kao naprimjer na produktivnost i inovacije (npr. niže tehnološke usluge), plaće i razvoj vještina (npr. IKT usluge i industrije s intenzivnim istraživanjem i razvojem), ekološki učinak i čiste tehnologije (npr. proizvodnja električne energije, obnovljivi izvori energije), kao i na sektore za koje Hrvatska pokazuje nove obrasce specijalizacije (npr. industrija strojeva, transporta i metala)”, navodi se u Nacionalnom planu.

Problem ulaganja
Iz resornog ministarstva, na čijem je čelu Ante Šušnjar, kažu da će poseban naglasak biti na razvoju digitalne platforme kako bi se olakšala razmjena podataka i učinkovita komunikacija između ključnih dionika za brzo reagiranje na upite investitora, praćenje provedbe investicije u svim fazama realizacije te pružanje postinvesticijske podrške. Indikativnim financijskim okvirom predviđa da će u mjere jačanja ulaganju u Hrvatskoj do 2030. biti uloženo 10,5 milijuna eura.

Problem stranih investicija u Hrvatskoj je njihova sektorska struktura. Poznato je da strani investitori u Hrvatskoj najviše ulažu u uslužni, a manje u prerađivački sektor. Podaci HNB-a za 2023. o inozemnim izravnim ulaganjima pokazuju ipak nešto bolju strukturu. Najviše od ukupno 2,7 milijarde eura uloženo je u farmaceutsku industriju, informacijsko-komunikacijske tehnologije te trgovinu na veliko i malo.

Usto, greenfield investicijski projekti lani su prema broju rasli 62 posto. Rast stranih ulaganja očekuje se i ove godine. Ipak, iznosi ulaganja na svjetskoj razini se smanjuju, zato je konkurentnost u njihovu privlačenju izuzetno bitna. Prema svim ljestvicama Hrvatska ne stoji najbolje, a u dokumentu koji je stavljen na javno savjetovanje navedeno je malo konkretnih mjera.