Iako je u ponedjeljak popodne najavljeno šturim informacijama, nakon iznenadnog sastanka ministra financija Slavka Linića i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, Vladino preuzimanje preostalih 49 posto udjela u APIS IT-u od Grada Zagreba uvod je u najveće vlasničko preslagivanje na hrvatskom IT tržištu dosad. Po vrijednosti ono bi moglo biti čak veće od HT-ova preuzimanja Combisa 2010. godine, kada je operater iskeširao 25,5 milijuna eura.
Dobra volja
Prema podacima Trgovačkog registra, APIS IT, informatička tvrtka koja većinu poslova obavlja za Vladu, ima temeljni kapital od 238,8 milijuna kuna. Lani je imala više od milijun eura neto dobiti, gotovo 200 milijuna kuna prihoda, a njezina iznimna vrijednost je čak 189,6 milijuna kuna keša koje je tvrtka unatoč krizi uspjela nakupiti u bilanci. Darko Parić, pomoćnik ministra Uprave za e-Hrvatsku, izjavio je za Poslovni dnevnik da bi se na taj način mogla ubrzati informatizacija državne uprave. APIS IT, primjerice, sve investicije koje Ministarstvo financija radi u IT poput sustava fiskalizacije, IT sustava Porezne i Carinske uprave iz kapitalnog troška pretvara u operativni trošak. Kad se tome doda kapital kojim raspolaže ta tvrtka, postaje jasno da bi Vlada dobila potencijal za realizaciju niza projekata eGovermenta koji se trenutno ne rade ili rade usporedno zbog nedostatka sredstava.
"Sastanak između Vlade i Grada Zagreba tek je prvi korak nakon kojeg će se utvrditi konkretan model po kojem će država postati vlasnik te tvrtke", kaže Parić.Dodaje da ništa nije unaprijed dogovoreno i da su sve opcije otvorene. Navodi da najprije treba vidjeti tko je i koliko ulagao, kakav interes ima Grad Zagreb, odnosno hoće li zadržati APIS IT kao outsourcing partnera ili će te usluge tražiti preko tržišta, koliko vrijedi zemljište na kojem se nalazi itd."U tom smislu nije unaprijed dogovoren ni način plaćanja, moguće je i da država i grad obave kompenzaciju, bilo u imovini, bilo u uslugama. Ključno je da prvi put postoji dobra volja da se to pitanje riješi", kaže Parić.
Preuzimanje primata
APIS IT, osim za Ministarstvo financija, radi i za druga tijela državne uprave. U njemu se nalazi sustav OIB-a, država u njemu prikuplja razne registre, a vodi i portal MojaUprava, koji bi trebao postati središnje mjesto za eGoverment usluge. Parić kaže da to preuzimanje neće mnogo izmijeniti način na koji će se voditi informatizacija države. Osim APIS IT-a, na tim projektima će i dalje raditi Fina i CARNet.U branši se komentira da bi time ipak glavni za državni IT postao APIS IT. Dosad je Vlada stalno u takvim poslovnima tražila kompromis između APIS IT-a s jedne i Fine s druge strane. Kako je APIS IT-u informatika temeljno i jedino poslovanje, i svoja rješenja može izvoziti, očekuje se da će preuzeti primat.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Samo jos jedna u nizu nebuloza i makljaza javnog novca kroz sivu privatno-javnu kompaniju. Lako imati cash na racunu kad drzava u 10 godina zabije milijardu kuna u tu firmu za usluge za gradjane…koje usluge za gradjane? To svaki dan vidimo: hrpe fizickih dokumenata, enormne procedure, potpuno nepostojece e-government usluge. Nisu napravili nista, danas imamo istu kolicinu papirologije za popuniti za neku jednostavno uslugu, npr. potvrdu o nekaznjavanju, istu razinu koju smo imali prije 10 godina. Dakle, napravljeno je nista. Umrezile su se neke institucije ali to na zivot gradjana nema apsolutno nikakav utjecaj. Dakle, od kuda im tolika dobit? Glupo pitanje: uzeli su masu novaca, a nisu napravili nista. Zive na pausalu i mjesecnim naknadama. Smijesno i smijesan clanak bez ikakvog kritickog osvrta. Jos jedan primjer usranog hrvatskog novinarstva ‘ne zamjeri se nikome, napisi nesto ne reci nista, ne talasaj’. Smijesni ste
APIS je najveći gutač državnog novca namjenjenog informatici. Lako je na računu skupljati milione kad se poslovi i cijene dogovaraju bez ikakve konkurencije i kontrole. Bilo bi interesantno vidjeti koliko APIS dere Ministarstvo financija godišnje za IT podršku. Ili koliko godišnje košta OIB sustav. Ili koliko košta Fiskalizacija. Poznato je da Državno izborno povjerenstvo u vrijeme izbora APISU izbroji po nekoliko milijunčića za mjesec dana podrške. A gdje su tek prihodi od famoznog “udomljavanja” podatka? A onda APIS gomila novac i ulazi na vrhove svih informatičkih top listi. A oni tamo imaju menedžerske plaće. Pa kakvi su to menedžeri? U dogovornoj ekonomiji gule osiromašeni narod i privatnom IT sektoru oduzimaju posao koji bi taj isti odradili puno kvalitetnije, brže i jeftinije. APIS je jedne birokratska ustanova sa debelo potkoženim spavačima zadužena za uništavanje privatnog IT sektora. Nažalost, dobila je veliku podršku u novoj vlasti a sve pod okriljem ekspanzivne informatike. Pa ako se APIS predstavlja kao “agencija” ( a nije , oni su d.o.o), zašto onda ne rade za činovničke plaće? Nek imaju plaću ko svi činovnici u državnoj uprave, pa nek rade poslove za cijelu državu. E, ali tak ne može. Oni bi i da su i agencija i d.o.o. I ovce i novce. I Tele2.
Uključite se u raspravu