Hrvatski drvoprerađivači traže veću uporabu drva u građevinarstvu, poručili su s upravo održane konferencije drvnog sektora u Opatiji, čime je otvoren dijalog s Vladom kroz resorno ministarstvo graditeljstva kojem je na čelu ministar Darko Horvat da se njihovi prijedlozi ugrade u zakonodavnu regulativu u sklopu svih zelenih politika.

“Drvo u graditeljstvu”, tema ove konferencije, inače po mnogima je bitna tema u kojoj se susreću i surađuju razne struke i za koju očito vlada veliki interes, a sad se to potvrđuje kroz sudjelovanje brojnih drvoprerađivača, znanstvenika i arhitekata na konferenciji. Skup je održan u organizaciji HUP-Udruge drvne i papirne industrije (uz pokroviteljstvo Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, te suorganizatore Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske šume i udrugu Oris Kuća arhitekture), a ovo je inače njihova četvrta konferencija. Podsjetimo, prva je bila o mogućnostima razvoja projekta i restrukturiranja drvoprerađivačke industrije uz pomoć EU fondova, druga pak o proizvodnji namještaja i to kroz prizmu identiteta – de facto dizajna kao budućnost ove industrije, ako i potpora kroz sufinanciranje na najprestižnijim sajmovima u svijetu, dok je treća bila vezana uz izazove u energetici gdje je s ministrom gospodarstva i energetike Tomislavom Ćorićem usuglašeno da se u javnim objektima ložišta za fosilna goriva zamijene s onima za pelete te da se smanji PDV na ovaj daleko jeftiniji energent, koji je i ekološki prihvatljiviji a usto proizvodi se u Hrvatskoj.

Prema riječima glavnih organizatora konferencije Ivić Pašalića, predsjednika HUP Udruge drvne i papirne industrije i Damira Zorića, glavnog direktora HUP-a osnovni cilj konferencije je afirmirati širu uporabu drva kao građevnog materijala u graditeljstvu, te osigurati znanstveno-stručnu i institucionalnu potporu.

“Ova konferencija je bila prigoda ukazati na velike potencijale hrvatske drvne industrije u proizvodnji novih proizvoda više i visoke dodane vrijednosti a koji svoju upotrebu i tržište nalaze u graditeljstvu. Susret gospodarstvenika, znanstvenika i stručnjaka drugih profila s nositeljima vlasti je odlično mjesto i način kako možemo unaprijediti stanje u drvnoj industriji, povećati njezine ukupne prihode i profitabilnost te pridonijeti povećanju robnog izvoza RH. Pritom napominjem da je već sada drvna industrija jedna od rijetkih koja ima suficit u robnoj razmjeni i on iznosi 367 milijuna eura (za 2020.)”, kaže Ivić Palašić.

Upriličeni susret drvoprerađivača, znanstvenika i arhitekata, domaćih i stranih stručnjaka, nakon razmjene ideja i mišljenja rezultirao je praktičnim preporukama o mogućnostima i preduvjetima većeg korištenja drva u graditeljstvu, odnosno generalnim zaključkom o nužnom restrukturiranju samog drvnog sektora, poglavito učinkovitijom uporabom drvnog resursa. Naime, kako je rečeno, godišnje se preradi oko  800.000 m3 trupaca u svježu drvnu građu, što predstavlja veliki potencijal za proizvode veće dodane vrijednosti, kao što su npr. LLD (lijepljeno-lamelirano drvo) i CLT (križno-lamelirano drvo). Ovakvi proizvodi već sada imaju ozbiljnu potražnju kod domaćih proizvođača montažnih kuća, drvenih kuća, lameliranih nosača. Pored značaja koji ovi proizvodi imaju za domaću potražnju ocijenjeno je da predstavljaju i veliki izvozni potencijal, pa se sukladno navedenom u narednom razdoblju može očekivati veća prisutnost u graditeljstvu.

Pored nasušne potrebe za restrukturiranjem, kako su izvijestili sa strane organizatora, prijedlozi drvoprerađivača usmjereni su k unapređenju sustava zelene javne nabave, zatim traži se označavanja domaćih proizvoda, kao i njihovo ekološko označavanje. Po uzoru na druge zemlje i primjere dobre prakse, predlaže se i uvođenje zakonske obvezu za ugradnju najmanje 30% drva u objektima javne namjene u Hrvatskoj, i to uz atraktivni podatak koji je iznesen da “jedna tona betona oslobađa oko jednu tonu ugljičnog dioksida, dok jedna tona drvne građe sprema (pohranjuje) oko jednu tonu ugljičnog dioksida”. Istodobno, na ovom skupu snažno je poduprta inicijativa osnivanja interdisciplinarnog Tehničkog instituta za drvo, institucije koja bi trebala djelovati kao stručna potpora razvoju novih vještina i proizvoda visoke dodane vrijednosti u drvnoj industriji za domaće i globalno tržište. Postoji tržišna potreba, kao i interes proizvođača i znanstvenika, kroz EU fondove nudi se novac, a još je potrebna koncentracija stručnih znanja u vidu hrvatske pameti institucionalizirane kroz institut kakav već ima npr. Slovenija koja je za istu instituciju dobila 45 milijuna eura.

Apelirajući kako je potrebno iskoristiti potencijale domaćeg drvnog resursa i proizvodnje tako da se poveća potrošnja građevnog drva u Hrvatskoj, drvoprerađivači se zauzimaju za promjene kao što je unaprjeđenje sustava označavanja domaćih proizvoda – eko oznake, oznake domaćeg podrijetla proizvoda i slično. Podršku ekološkom označavanju proizvoda temelje na čvrstoj podlozi, korištenje dugovječnih proizvoda od drva s nisko uklopljenom energijom doprinosi smanjenju ugljičnog otiska konačnih proizvoda, te za isto napominju da se uklapa u provedbu niskougljične strategije Vlade RH. Prostora za djelovanje ima i u sveobuhvatnom recikliranju proizvoda od drva, kako bi se, navode, smanjio pritisak na dobavu sirovina iz šume potrebnih drvoprerađivačkoj industriji. Također, podržavaju uvođenje spomenutih stimulativnih mjera za krajnje korisnike kao preduvjet većeg korištenja drva u gradnji, a za što bi prema njihovom prijedlogu bilo potrebno unaprijediti kriterije zelene javne nabave i uvesti navedenu zakonsku obvezu za ugradnju najmanje 30 posto drva u objektima javne namjene i u Hrvatskoj. Sudeći prema reakciji ministra Horvata, koji je vrlo jasno podržao ovu ideju, realno je očekivati da ova odredba zaživi u hrvatskim zakonima na tragu sličnih rješenja u pojedenim europskim zemljama, a dodajmo da Slovenija već sad ima predviđenu ugradnju 30 posto u svojim objektima javne namjene, dok su njihove nove inicijative i prijedlozi da to bude 50%.

U panel raspravi sudjelovali su Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a, Renata Ojurović, ravnateljica Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede i Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma. Naglašavajući važnost ove konferencije u isticanju drva kao vrlo važnog i vrijednog resursa RH, Horvat je istaknuo sljedeće: “Drvo kao materijal koji se koristi u graditeljstvu u segmentu novih investicija, ali za nas još važnije i u segmentu obnove nakon potresa, ima svoje posebno mjesto. Tome u prilog govori i činjenica kako su upravo drvene montažne kuće prve koje će se graditi na području Banovine. No, upravo nam je ova prirodna ugroza pokazala kako drvo može biti izuzetno čvrst i protupotresno siguran materijal, koji istovremeno može polučiti i veliku energetsku efikasnost te zadovoljiti moderne nZEB standarde.“

Kako priopćuju na mrežnim stranicama poslodavačke udruge, Filip Galeković iz tvrtke PPS Galeković prezentirao je aktualni trenutak hrvatske drvnoprerađivačke industrije, analizom strukture hrvatskih drvnih proizvoda, ukazujući na neminovnost strateških promjena u tom segmentu prerađivačke industrije. Vjekoslav Živković, prodekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu elaborirao je doprinos znanstvene zajednice u razvoju novih proizvoda od drva za graditeljstvo, što je aktualizirao kao ključni element niskougljične strategije Europskog zelenog plana. O slovenskim iskustvima u povezivanju nacionalnog građevinarstva i  drvoprerađivačkog sektora govorila je Andreja Kutnar, direktorica instituta InnoRenew CoE u Izoli, koji se bavi istraživanjima usmjerenima na obnovljive materijale i održive zgrade, posebno na inovativne pristupe drvu i njegovoj upotrebi, s ciljem prenošenja znanstvenih spoznaja u industrijsku praksu. Poznati hrvatski arhitekt Andrija Rusan posvetio je svoje izlaganje primjerima dobre prakse korištenja drva u arhitekturi. Njegov ekspoze je nadopunio Aleksandar Petric, s austrijskog Instituta za drvo, s naglaskom na znanstvenu i stručnu potporu razvoju drvne industrije, te primjerima dobre prakse uporabe drva u gradnji javnih objekata u Europskoj uniji