Još od početka jeseni, od kada su počeli zastoji s narudžbama i poslovima na glavnim europskim tržištima, drvoprerađivači traže kontakt s Vladom i resornim ministarstvima, Hrvatskim šumama i HBOR-om, pledirajući za mjere koje podsjećaju za one iz vremena pandemije Covida.

I nakon tri mjeseca od kada su upalili alarm i dostavili konkretan i razrađen prijedlog, i dalje je otvoreno pitanje je li hrvatska drvna industrija pred slomom i može li ostati na nogama bez dodatne pomoći države.

Prošli tjedan održan je još jedan sastanak sektorskih udruženja pri HGK, HUP-u i HOK-u s predstavnicima države, nakon kojeg opet nema puno konkretnih informacija o rezultatima. Razgovori se nastavljaju, kažu gospodarstvenici.

No, budući da su prethodne dvije i pol godine, do polovice 2023., za drvno-prerađivački sektor na globalnoj razini bile rekordne i dobitaške godine, država je zauzela stav da s mjerama neće žuriti.

Ministarstvo poljoprivrede dalo je proizvođačima do znanja da će očuvanje likvidnosti biti prioritet i da će HBOR pripremiti liniju za proizvođače u drvnom sektoru, no ostali zahtjevi, a posebice oni koji se odnose na Hrvatske šume, za sada se neće ozbiljno razmatrati.

Tek kada se objave financijski rezultati za 2023., razmatrat će ima li osnova za poduzimanje drugih mjera, i kojih. Za većinu tvrtki iz tog sektora prihodi će biti osjetno smanjeni jer je, uostalom, 2022. bila izvanredna poslovna godina, no očekivanja su i da će i dalje značajan dio tvrtki biti u plusu. Drugim riječima, poduzetnici bi trebali imati snage preživjeti nestabilnost i nalaziti nove poslove na drugim tržištima.

Ono što za poduzetnike u drvnom sektoru, koji gube poslove ili strahuju od toga, predstavlja najveću bojazan jest da će ‘iskočiti’ iz sustava raspodjele sirovine kod Hrvatskih šuma. A upravo je to, sigurno i jeftino drvo, najvrednija potpora države koju ti proizvođači već ostvaruju.

Po modelu koji je ugovoren 2017. predviđeno je da se kod raspodjele drvne sirovine nova godišnja količina trupaca po povoljnijim cijenama odobrava po iskorištenosti u prethodnoj godini pa se poduzetnici pribojavaju da će si time srezati perspektivu kada se snađu ili oporave dosadašnji kupci.

S druge strane, iz poduzetničkih redova čuje se i da, osim gubitka poslova zbog propadanja njemačkog građevinskog sektora što je najviše pogodio domaće ‘drvare’, dodatan pritisak stvara i problem Ukrajine.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković pričekat će poslovne rezultate drvara prije razgovora o državnoj pomoći/D. Višnjić/PIXSELL

Već i puno prije rata je drvna sirovina iz te zemlje stizala na tržište EU po osjetno povoljnijim cijenama, a sada, slično kao u slučaju žitarica kojim ukrajinska država osigurava financiranje rata, problem eskalira zbog još većih količina i nižih cijena drva.

U odnosu na hrvatsko drvo cijene su, kažu u toj branši, za trećinu a u nekim segmentima i upola, povoljnije. “Tomu je u uvjetima recesije, kada se gleda svaki cent, doista teško konkurirati”, komentira jedan od poduzetnika s kojim smo razgovarali o situaciji u drvnoj industriji.

No, stajališta oko pomaganja tom sektoru nisu ujednačena čak niti među samim proizvođačima. Najpoznatiji kritičar je Nikola Požgaj, vlasnik Massive Panels i još nekoliko tvrtki koje godinama ne ostvaruju pristup količini trupaca na koje tvrde da imaju pravo, a koji i zagovara da se taj model prekine, jer uljuljkava, ‘anestezira’ proizvođače.

Brže jure na sajmove
“Najveći finalisti čak niti nisu oslonjeni na povoljnu sirovinu Hrvatskih šuma već se snalaze i to ih čini zdravima”, ističe Požgaj, navodeći slučajeve poput Bauwerka, Prostorije, itd. Svi oni brže jure na sajmove i sastanke u SAD i druga nova tržišta tražeći nove kupce. Problem su, kaže jedan od dobrih poznavatelja prilika u domaćoj drvnoj industriji, velika usitnjenost poduzeća, što u kriznim vremenima predstavlja veći problem.

U prva tri tromjesečja izvoz drva i namještaja pao je za 15 posto, na ukupno 1,1 milijardu eura, pri čemu je veći podbačaj imao izvoz drva (17%), koji i čini četiri petine izvoza, dok je namještaj podbacio za 5%.

Prema podacima HGK, najveće nominalno smanjenje bilježi se kod piljene građe te građevinske stolarije, dok se najveći pad bilježi na tržištima Italije, na koje je plasirano gotovo 36 milijuna eura manje (-12%), te Njemačke u kojoj je na godišnjoj razini plasman slabiji za 28 milijuna eura ili 18 posto, dok je u Austriju izvoz oslabio za 21 milijuna eura ili 19 posto.

Anketa koju su prije sastanka u Ministarstvu poljoprivrede proveli u Udruženju drvno-prerađivačke industrije pri HGK pokazuje da su lani imali u prosjeku 30-postotni pad prihoda, dok je situacija s narudžbama u ovoj godini različita po pojedinim sortimentima. Pad narudžbi bilježe masivne lijepljene ploče, peleti, briketi, suha bukova građa i palete.

U najavi rezanja
Proizvođači parketa, furnira i namještaja navode različite informacije, točnije, dio očekuje 20-postotni pad, a dio navodi da se tržište stabiliziralo. Većina je već smanjila broj zaposlenih, a neminovna će biti i daljnja rezanja, ne bude li promjena na tržištu.

Prostora za smanjenje cijena, kako pokazuje anketa, ne nalaze, što se može i povezati s ocjenom da bi nižom cijene sirovine mogle pomoći Hrvatske šume. No, koliko je to realno, govore i zadnje procjene da povoljnijim cijenama u odnosu na tržišne Hrvatske šume poduzetnicima de facto već pomažu s oko 100 milijuna eura godišnje.

Osim toga, od raspoloživih količina trupaca državna je tvrtka samo mali dio plasirala na tržištu, jer je u 2023. čak 89 posto sirovine prodano prema okvirnim i godišnjim ugovorima, a cijene su posljednji put korigirane 15. kolovoza 2022., i to nakon dužeg vremena. Oprez države u prihvaćanju njihovih prijedloga za pomoć poruka je proizvođačima da rješavanje problema više traže na tržištu.