Prvi koji su tradicionalno na udaru pada potrošnje i zatvaranja tržišta u vrijeme gospodarskih kriza su proizvođači u sektoru drvne industrije. Već mjesecima se iz njihovih redova čuju samo loše vijesti s terena i propitkivanja o razmjerima krize koja slijedi, jer njihova ključna tržišta, najprije talijansko, a potom i njemačko, praktički su im otkazala nove narudžbe.

Nije ni na drugim tržištima na kojima se može donekle ublažiti te udarce puno bolja situacija. Već sada je, kažu u strukovnim i poslodavačkim udruženjima, prerađivačima drva i proizvođačima namještaja promet pao za trećinu u odnosu na lani, a u pojedinim slučajevima i 50 do 60 posto, a drže sigurnim i nastavak gubitka poslova i u idućoj godini, zbog čega su se za pomoć ‘drvari’ obratili državi s konkretnim prijedlogom mjera spašavanja.

Još u lipnju su organizirali sastanak u resornom Ministarstvu poljoprivrede i ministrici Mariji Vučković prezentirali aktualnu situaciju i smjer u kojem se tržište kreće te inicirali početak promišljanja i pripreme mjera kojima se može pomoći očuvanju ove proizvodnje, izvozno-orijentirane i važne za očuvanje zaposlenosti, posebice na manje razvijenim područjima Hrvatske na kojima su ove tvrtke uglavnom i smještene.

Kako njihova inicijativa nije odmakla od početnih razgovora, ovih dana Vladi su uputili svoj prijedlog paketa mjera kojima je to moguće postići, budući da su iste mjere već bile konzumirane u vrijeme kada je buknula pandemija koronavirusa.

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije potvrđuje kako su osim premijeru Andreju Plenkoviću pisali i ministarstvima gospodarstva, te poljoprivrede i rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, kao i Hrvatskim šumama.

Ukratko, taj paket za drvnu industriju uključuje, kao i u vrijeme korone, potpore za očuvanje radnih mjesta, pomoć HBOR-a očuvanju likvidnosti kreditima, uz mjeru subvencije kamata, ograničavanje cijena energenata, te ono što je za njih od posebne važnosti, odobrenje prilagodbe ovoj izvanrednoj situaciji načina izračuna osnove za količinu drvnih trupaca koje od Hrvatskih šuma mogu kupiti po povlaštenoj cijeni.

Potonja tema ovih je dana osjetljiva i u žiži javnosti zbog presude koju je Općinski sud u Zagrebu donio u predmetu tužbe poduzetnika Nikole Požgaja protiv Pisma razumijevanja kojega je o desetogodišnjem modelu raspodjele drvne sirovine s Hrvatskim šumama krajem 2017. potpisalo upravo Udruženje drvno-prerađivačke industrije, no do pravomoćnosti presude na snazi je postojeći model.

Javni natječaj za raspodjelu sirovine za 2024. zatvoren je baš prije tjedan dana. Osnova za izračun količine koju se u okviru pojedinog razreda, odnosno stupnja obrade sirovine, može dobiti, naime, počiva upravo na količini sirovine koja je iskorištena u ovoj godini.

Filip Galeković, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije/PD

Drugim riječima, velik dio prerađivača i proizvođača ostat će zakinut u pristupu sirovini po nižoj cijeni, zbog čega je važna brza reakcija Vlade, prije nego Hrvatske šume utvrde i objave konačne odluke o raspodjeli trupaca za 2024.

Proizvođači stoga traže prepisivanje količina iz prethodne godine ili pravdanje zalihama da tvrtke ne gube ugovorene količine trupaca radi nemogućnosti pravdanja izlaznim fakturama zbog pada prodaje.

Sirovina je ključ
“Važno je da se ne izgube količine ugovorene sirovine jer je sirovina ključ za funkcioniranje i ugovaranje novih poslova te potrebna kada se pokrene tržište”, objašnjava Galeković i napominje kako su tvrtke koje gube značajne količine u ovom procesu mahom finalisti s velikim brojem zaposlenih.

Što se zaposlenih tiče, a u ovoj djelatnosti zaposleno je više od 30 tisuća radnika, otpuštanja su već započela. Prema anketi koju su među članicama proveli u HGK-ovom udruženju, gotovo trećina ih je već morala smanjiti broj zaposlenih, u nekim slučajevima i do 20 posto, pa je stoga od velike važnosti zanavljanje mjere iz doba korone.

U prijedlogu kojeg su uputili Vladi navode mjeru skraćivanja radnog vremena koja bi se ostvarivala kada pad prometa bude 40 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Skraćivanje bi, pak, podrazumijevalo četverodnevni umjesto petodnevnog radnog tjedna, te ne bi smjelo biti vezano uz potpore male vrijednosti, s obzirom na to da su korisnici mahom poslodavci s većim brojem zaposlenih, a, po Galekovićevim informacijama, većina njih potrošila je iznose potpora male vrijednosti.

Nikola Požgaj, vlasnik tvornice namjestaja/ ROBERT ANIć/PIXSELL

Oporavak 2025.
Za tu industriju važno je očuvati kvalificiranu radnu snagu, a u uvjetima sve veće neizvjesnosti, dobre odnose s predstavnicima radnika uspjeli su očuvati što potvrđuje i objava da su nakon mjeseci pregovora usuglašeni detalji kolektivnog ugovora. Njegovo potpisivanje za početak idućeg mjeseca najavili su predsjednik HUP-ovog Udruženja drvne i papirne industrije Ivić Pašalić i tajnik Samostalnog sindikata Hrvatske Darko Idžaković.

Socijalni partneri usuglasili su, kažu, pitanja poput radnog vremena, odmora i dopusta, dogovorili način izračuna plaća i sedam tarifnih razreda te da minimalna plaća bude osnovica za izračun plaća. No, oči su im sada usmjerene prema Vladi i njezinoj reakciji na prijedlog mjera. Neslužbeno se čuje kako bi prvi razgovori mogli započeti sljedeći tjedan.

“Hrvatska drvna industrija ima sigurno dobru dugoročnu perspektivu, ali su potrebni hitni koraci i mjere ako ne želimo izgubiti istu i postati samo izvoznik sirovine”, poručuje Galeković uoči važnih razgovora važnih za očuvanje te proizvodnje čiji oporavak, s obzirom na signale koje dobivaju na svojim tržištima, gospodarstvenici u drvnoj industriji ne očekuju prije polovice 2025.