Hrvatska je, moglo bi se reći, izborila pobjedu protiv novog koronavirusa, barem u prvom poluvremenu. Zemlje u našem istočnom susjedstvu i dalje imaju problema, tamo periodično izbijaju žarišta. Posljednjih dana broj novooboljelih u Italiji kreće se oko 350, Srbija broji 70-ak slučajeva dnevno.

Najavljuje se da ćemo uskoro otvoriti granice prema Bosni i Hercegovini, no u posljednja tri dana novozaraženih je tamo bilo 130. Logično je pretpostaviti da bismo se mogli naći u situaciji kada se u jednom danu i kod nas ponovo pojavi desetak zaraženih. Što napraviti onda, trebamo li se bojati novog izbijanja s nekim novim scenarijem zaraze, pitali smo neke od naših vodećih stručnjaka.

Skraćeno radno vrijeme

Italija ima trajno rješenje, možemo li uspješno ‘preslikati’ njihov model?

“Hrvatska je zasad vrlo efikasno suzbila širenje epidemije COVID-19. To je rezultat iznimnog angažmana prije svega epidemiološke struke te kod nas nikada u bolnicama nismo imali veći broj osoba na liječenju, dok je istovremeno nekoliko desetaka tisuća ljudi bilo pod epidemiološkim nadzorom. Tim postupcima gotovo smo iskorijenili SARS-CoV-2 iz Hrvatske. Naravno, otvaranjem protoka ljudi i roba postoji visoka vjerojatnost importiranja novih slučajeva i stvaranja novih žarišta infekcije u Hrvatskoj. Ono što nam je u planu jest brzo otkrivanje novozaraženih, njihova izolacija i liječenje te efikasno identificiranje njihovih kontakata od kojih će neki također dobiti mjeru samoizolacije od 14 dana”, kaže prof. dr. sc. Branko Kolarić, spec. epidemiolog iz NZJZ Dr. Andrija Štampar u Zagrebu za Večernji list.

Dodaje kako je povoljna okolnost poznata činjenica da se respiratorni virusi manje učinkovito šire ljeti.

“Potencijalna prijetnja u sljedećih nekoliko mjeseci, dok ne dobijemo novu vladu, manja učinkovitost ministarstava i Stožera čiji su čelnici dijelom okupirani predstojećim parlamentarnim izborima. Stoga će na zavodima za javno zdravstvo biti posebna odgovornost da održe povoljnu epidemiološku situaciju jer, kao što vidimo iz zemalja u susjedstvu, lako možemo doći do troznamenkastih brojeva novozaraženih dnevno”, objašnjava dr. Kolarić.

“Sada svi znamo da je ovaj virus ipak bitno manje opasan nego što smo mislili u početku. Tako su svi globalno donijeli odluku da potpuna karantena niti ima smisla niti je potrebna. Činjenica jeda Hrvatska ima jako mali broj ljudi koji su došli u kontakt s virusom što je zapravo loše za jesen jer se čini da je ovaj virus dosta opasniji zimi nego ljeti. Pogledajmo što se događa u Čileu, gdje je sada zima, ta je zemlja došla do više od šest tisuća slučajeva dnevno, 200 mrtvih, a ima karantenu. Postoji tako mogućnost da i nas pogodi jači val zaraze na zimu pa u tom kontekstu mislim da i ne mora biti loše da k nama dođe određen broj zaraženih pa se poveća broj naših ljudi koji su došli u kontakt s virusom”, kaže molekularni biolog prof. dr. sc. Gordan Lauc koji prati situaciju u južnoameričkim zemljama.

On smatra da, iako brojke u susjednim zemljama izgledaju dramatično zbog kasnijeg zatvaranja i manje testiranja, one su ipak još malene.

“Riječ je o situacijama koje su vrlo slične onoj koju smo mi imali na Braču kada jedan zaraženi napravi žarište od 20-30 ljudi. Čile je zemlja četiri puta veća od nas, a oni imaju šest tisuća novih slučajeva dnevno, koliko nemaju sve zemlje u okruženju zajedno. Mislim da, dok je Hrvatska ispod tisuću novih zaraženih dnevno – to nije problem “, govori dr. Lauc zaključujući kako je, gledajući podatke iz Brazila, zemalja tropskogpojasa, Indije, gdje je puno zaraženih ali ipak manje umrlih, ljeti, izgleda, virus puno blaži.

Kada se u nekoj zemlji zbog uvedenih mjera broj slučajeva spusti ispod određene razine, kao što je na primjer sada slučaj u Hrvatskoj, Švicarskoj, Austriji, neće doći do naglog povećanja, ali će vrlo vjerojatno doći do malih žarišta, mišljenje je našeg uglednog znanstvenika, molekularnog biologa prof. dr. sc. Nenada Bana sa Saveznog tehničkog sveučilišta u Zürichu.

stambeni silos

Nova dimenzija širenja zaraze: Više stotina stanovnika jedne zgrade stavljeno u karantenu

“To će se dogoditi gdje se ljudi slabije pridržavaju potrebnih mjera ili zbog povećanog kretanjaljudi zbog ublažavanja mjera. Situacija se može usporediti s požarom na jednoj strani ceste koji pokušava “preskočiti” barijeru tako da šalje iskre na drugu stranu. Sve dok je broj takvih slučajeva malen, požar se može zadržati, ali ako se iskrenje poveća preko neke mjere, onda je odjednom nemoguće kontrolirati širenje”, kaže dr. Ban navodeći kako otvaranje granica donosi nove rizike i može dovesti do ponovnog nekontroliranog širenja COVID-19 kakvo smo vidjeli prije nekoliko mjeseci.

“Mislim da smo danas daleko bolje pripremljeni za takvu situaciju pa se nadam da će, čak i ako se poveća broj slučajeva, biti moguće spriječiti novi val nekontroliranog širenja. Da bi se situacija kontrolirala, bit će potrebno i dalje testirati i pratiti kontakte tako da se ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženima mogu pravodobno staviti u izolaciju prije nego što prenesu bolest dalje. Na primjer, u Švicarskoj, usprkos otvaranja granica javna mjesta okupljanja, na primjer javne plaže, imaju drastično ograničen maksimalan broj ljudi koji je dopušten na kupalištima”, kaže naš znanstvenik.