Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje u prva dva mjeseca primio je približno 400 zahtjeva za izračun mirovine za osiguranike koji su bili osigurani u prvom i drugom stupu.

Nitko od njih, međutim, još nije dobio konačno rješenje o mirovini jer će tek u utorak 26. ožujka proraditi sustav razmjene podataka za radnike koji su štedjeli u drugom stupu.

U informativni izračun mirovina iz drugog stupa uključene se tri institucije: državni HZMO, REGOS i Raiffeisen MOD. Razmjena podataka kasni zbog prilagodbe softvera novim zakonskim rješenjima, a čekala se i objava podataka o iznosu prosječne godišnje plaće u 2018. godini.

Da ne bi ostali bez primanja dok čekaju izračune i kompletiranje podataka, HZMO je radnicima koji su zatražili odlazak u mirovinu s 1. siječnja 2019. godine izdao rješenje o isplati predujma. Konačno rješenje o mirovini novi će umirovljenici dobiti nakon što se dobiju izračun i izjasne se hoće li primati mirovinu iz dva stupa ili će se vratiti u prvi stup.

Hrvatskim osiguranicima koji su u siječnju otišli u starosnu mirovinu samo iz prvog stupa određena je prosječna mirovina od 2737 kn, dok je dugogodišnjim osiguranicima, ljudima koji su radili 41 godinu i više, starosna mirovina bitno veća i iznosi 3652 kn.

Ljudi koji su u siječnju 2019. otišli u prijevremenu mirovinu, umanjenu za 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska, dobili su prosječnih 2780 kuna mirovine za 37 godina i sedam mjeseci prosječnog staža. Kolike će biti mirovine drugog stupa još se ne zna! Prvih 400 osiguranika drugog stupa koji su pokrenuli postupak umirovljenja svoju će odluku o jednostupnoj ili dvostupnoj mirovini donijeti tek nakon što im na kućnu adresu stigne informativni izračun. Procjenjuje se da će se, barem u početku, radnici koji su zarađivali manje od prosječne plaće vraćati u prvi stup, dok će zaposleni s većim plaćama dobivati mirovine iz oba stupa. Do sada je iz drugog stupa umirovljeno oko 16 tisuća osiguranika, a samo njih 300 s najvećim plaćama zadržalo je mirovinu drugog stupa. Taj bi broj ubuduće trebao biti veći, možda i više od 30 posto u prvom valu, jer se isplata dodatka na mirovine prenosi i na drugi stup i to tako da se za staž do 2002. isplaćuje 27 posto dodatka, a nakon te godine 20,25 posto.

Osim prenošenja dodatka i na osiguranike drugoga stupa, novost je da korisnik mirovine iz drugog stupa može tražiti da mu se 15 posto njegove mirovinske štednje isplati odmah, “pod uvjetom da mu je osnovna mirovina iz I. stupa veća za 15% od najniže mirovine iz I. stupa”. Radnici koji su bez prekida uplaćivali u drugi stup od 2002. godine u prosjeku su mogli uštedjeti između 130.000 i 140.000 kuna. Jednokratna isplata oporezivi je dohodak te će se u trenutku isplate 15 posto štednje oporezivati s 12 ili 18 posto poreza na dohodak te pripadajućim prirezom, koliko iznose stope poreza za umirovljenike. No, dio tog poreza umirovljenik može dobiti nazad pri konačnom obračunu poreza na dohodak, no ako je svota veća, može se pojaviti i obveza doplate.