Novi, stroži režim ulaska u zemlju koji Austrija od ponedjeljka primjenjuje prema Hrvatskoj, nakon što nas je uvrstila među zemlje povišenog rizika od širenja Covida-19, dodatno će oslabiti gospodarske odnose dvije zemlje, upozoravaju gospodarstvenici s obje strane. Na udaru nisu samo hrvatski hotelijeri i ugostitelji, koji su već osjetili povlačenje austrijskih gostiju, uplašenih pozivom svoje države i nametanjem obveznog PCR-testiranja ili odlaska u nadziranu karantenu nakon povratka.

Izuzet samo teretni promet

Ovoga puta antikorona-uredbom austrijske su vlasti eliminirale i iznimke koje su u hrvatskom slučaju u segmentu poslovnog prometa vrijedile u vrijeme prvog pandemijskog vala i lockdowna. Do 30. rujna, do kada vrijedi novi režim, iznimka od obveznog testiranja ili odlaska u karantenu ostala je na snazi samo za teretni promet, no ne i za službena, kao ni za kratka putovanja bez noćenja, niti za poslovna putovanja zbog, primjerice, montaže strojeva i objekata ili poslova kućnih njegovateljica. Iznimka ne vrijedi čak ni za prekogranične radnike, uključujući i one koji u Austriju odlaze na dnevnoj bazi. Svi oni moraju imati liječničku potvrdu na njemačkom ili engleskom jeziku o negativnom rezultatu provedenog COVID-PCR testa, ne stariju od 72 sata ili se o vlastitom trošku moraju staviti u desetodnevnu karantenu. O detaljima novih pravila izvijestio je i Trgovinski odjel Veleposlanstva Austrije u Hrvatskoj, s objavljenim popisom laboratorija za testiranje privatnih osoba u Hrvatskoj. Austrijske gospodarstvenike u ovom trenutku zanima i hoće li sada Hrvatska uzvratiti istim mjerama, no i jednostrani stroži režim kontrole ulazaka za poslovni život neminovno znači komplikacije i troškove, koji će se svakako osjetiti u poslovanju.

Jedan od najvažnijih partnera

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović uvjeren je da će primjena posebnih mjera sigurno utjecati na gospodarske odnose dviju zemalja, osobito jer nam je Austrija jedan od najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera.

“Posljedice će se nesumnjivo odraziti na turizam, a u ovom trenutku otvara se i pitanje prekograničnog pružanja usluga. Naime, tek od 1. srpnja ove godine naše tvrtke imaju slobodan pristup austrijskom tržištu bez ograničenja za, primjerice, građevinski sektor i srodne djelatnosti, stoga je primjenom restrikcija brojnim tvrtkama koje posluju s Austrijom ili su u procesu pregovora otežana jedna od četiri temeljne slobode EU”, ističe Burilović. On posebno pozdravlja inicijativu Austrijske gospodarske komore, s kojom HGK ima dugogodišnju odličnu suradnju, da se mjere prilagode potrebama gospodarstva i iz restrikcija izuzmu prekogranični radnici, kao što je sada slučaj za transport i tranzit. Restriktivne mjere ne bi trebale po njegovim riječima utjecati na sam protok roba, jer se one ne odnose na opskrbne lance i prijevozničke tvrtke.

Nepovoljno za obje strane

“Ipak, zahtjev za testiranjem i dnevnih migranata u velikoj mjeri otežava slobodan protok ljudi radi poslovne aktivnosti, a samim tim utječe i na gospodarsku situaciju, što nije samo nepovoljno za Hrvatsku, nego i za austrijske partnere hrvatskih tvrtki i poslodavce”, zaključuje predsjednik HGK. Uoči 1. srpnja, kada je konačno s Austrijom prestala vrijediti ograničenje zapošljavanja uz radnu dozvolu, očekivalo se da će dodatno porasti već prisutne dnevne migracije radnika iz dvije sjeverozapadne županije, Međimurske i Varaždinske, a baratalo se i procjenama da će po bolje plaće kod austrijskih poslodavaca u Štajerskoj i Gradišću ići oko 20 tisuća hrvatskih radnika. Veliki val koji se očekivao izostao je zbog korone, a pozivajući se na austrijske procjene, u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova kažu da je trenutno zaposleno oko četiri tisuće prekograničnih radnika. Dosad, dodaju, prema hrvatskom veleposlanstvu u Beču nije bilo upita za pomoć, a Veleposlanstvo je po pitanju prekograničnih radnika u kontaktu s nadležnim Saveznim ministarstvom za rad, obitelj i mladež.

Austrijske poduzetnike, s druge strane, zabrinjava što će svoje “kontrolne” ljude u tvrtkama koje imaju u Hrvatskoj također morati izlagati testiranju. Za razliku od Austrije, prekogranični radnici ovakav tretman nemaju u slučaju Italije, koja je također Hrvatsku stavila na tzv. crvenu listu. Nema zasad naznaka da bi se to dogodilo i u slučaju radnika koji svakodnevno putuju preko hrvatsko-slovenske granice ako krajem tjedna, kako se očekuje, Slovenija odluči Hrvatsku proglasiti “opasnom”.