Agrosolari, model koji kombinira proizvodnju struje putem sunčanih elektrana te poljoprivredne proizvodnje, sve je češći u razvijenim europskim zemljama, a uskoro bi prva takva elektrana mogla zaživjeti i u Hrvatskoj.

Tvrtka Neoen, međunarodni neovisni proizvođač zelene energije, namjerava izgraditi prvi agrosolarni projekt u našoj zemlji, a pionirski pothvat planiran je u industrijskoj zoni u Dragaliću u Slavonsko-brodskoj županiji.

Odlični za bioraznolikost
Kako pojašnjava Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu, zemljište za projekt je već kupljeno te na njemu planiraju graditi agrosolarnu elektranu snage 10 MW. Vrijednost investicije, prema postojećim cijenama na tržištu, procijenjena je na osam milijuna eura, a elektrana bi trebala postati operativna kroz dvije godine.

“Imamo veliko međunarodno iskustvo u razvoju agrosolara i sa zadovoljstvom ćemo ga primijeniti i u Hrvatskoj. Tako želimo doprinijeti ciljevima energetske tranzicije Hrvatske, a Dragalić je samo prva u nizu naših investicija u agrosolar elektrane. Imamo ambiciju za razvoj još puno takvih projekata”, navodi Stunje.

Osim razvoja vlastitog projekta, u Neoenu su odlučili s partnerima iz Ires Ekologije napraviti i priručnik za agrosolare koji bi trebali pomoći i svim budućim potencijalnim investitorima u ovakve energetske projekte da spremnije uđu u to. Strunje naglašava da su, iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti, agrosolari odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena.

“Agrosolari ne samo da koriste zemljište na održivi način, nego i pomažu u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život – hrane, vode i zelene energije. Vjerujemo da kroz ovaj koncept Hrvatska može postići energetske ciljeve, a da u isto vrijeme ne uzurpira poljoprivrednu proizvodnju.

Ujedno, agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti te smanjenje rizika od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture.

Budući da u Hrvatskoj za sada agrosolarne elektrane još nisu zaživjele, željeli smo ih kroz ovaj priručnik približiti javnosti te omogućiti Hrvatskoj dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije”, navod Strunje te dodaje da je priručnik namijenjen ne samo poljoprivrednicima i vlasnicima zemlje, nego i prostornim planerima, ministarstvima te lokalnim zajednicama koje bi također mogle imati višestruke koristi od takvih investicija.

Sinergija gospodarskih grana
Mario Mesarić, direktor konzultantske tvrtke Ires Ekologija, ističe da agrosolarstvo može pomiriti interese zaštite okoliše, poljoprivrede i obnovljivih izvora energije te ga zbog toga, u našim očima, čini najboljom praksom.

“Potrebno je kroz razradu takvih projekta kvalitetno adresirati sva okolišna pitanja, pogotovo u dijelu poljoprivredne proizvodnje kako bi se osigurala sinergija gospodarskih grana i racionalno korištenje prirodnih resursa. Veselimo se agrosolarnoj budućnosti i nadamo se da ćemo u Hrvatskoj uskoro moći vidjeti puno agrosolarnih elektrana”, kaže Mesarić.

Naglašava da postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno više od 70% tla, dok se za stočarstvo postotak penje i na 90%, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju. Isto tako upozorava da je važna poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na više od 75% jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata.