Od ovog proljeća izdavanje dozvola za gradnju dolazi pod nov model bitno bržih procedura. Investitori više neće morati sami odlaziti po posebne potvrde javnopravnih tijela.

To će obavljati uredi koji izdaju dozvole, a zahtjev za izdavanje dozvole, kao i sva dokumentacija podnosit će se i voditi e-putem. Tako će ured zadužen za dozvole online brzo moći zatražiti suglasnosti od drugih javnopravnih tijela.  Rok za njihovo očitovanje bit će ograničen na 15 dana, a ne pošalju li u tom razdoblju očitovanja, smatrat će se i da je projekt u skladu s posebnim propisima.

Tako će funkcionirati sustav e-dozvola u punoj primjeri za koju je nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a za kojeg postoji široka podrška. Apel za prijelaz na online sustav kao dio reforme državne uprave, s ciljem ubrzanja procedura uz maksimalnu transparentnost, kao preporuka od strane svih gospodarskih asocijacija nije od jučer. Predsjednik Udruženja stranih investitora u RH Mladen Fogec smatra da je riječ o promjeni od velike važnosti, ali "nije otkrivanje tople vode, nego je trebalo primijeniti najbolje prakse EU". 

"Jedina moja opaska je da to ne ostane u okviru obećanja, tj. da se što prije implementira, po mogućnosti još jučer. Od velike je važnosti da se radi bez direktnog doticaja podnositelja zahtjeva i administracije i da se sve odvija online, bez mogućnosti da tijelo koje je manje agilno u rješavanju dozvola blokira investicije, hotimično ili namjerno. Ako dođe do šutnje administracije, važno je da se u razumnom roku, a smatram da je to 15 dana, smatra da je zahtjev pozitivno riješen po zakonskom automatizmu", kaže Fogec.  Problematika izdavanja građevinskih dozvola svakako je jedno od kritičnih područja u poslovnom okruženju koja opterećuje investitore i ruši položaj zemlje na globalnoj ljestvici konkurentnosti, navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

U okviru indeksa lakoće poslovanja Svjetske banke (Doing Business) područje u kojem je Hrvatska najlošije rangirana je upravo Izdavanje građevinske dozvole, ističe makroekonomski analitičar HKG Zvonimir Savić. 

"Ne samo da je Hrvatska ovdje najlošija članica EU, nego je samo 31 država svijeta lošija od Hrvatske. Uvođenje elektroničkih sustava u rješavanje te problematike svakako će pridonijeti napretku Hrvatske na ljestvici konkurentnosti i dati svoj doprinos u dinamiziranju investicijskih aktivnosti. Stoga ocjenjujemo važnim da se procedura ishođenja građevinskih dozvola što prije ubrza u čemu znatnim dijelom može pridonijeti informatizacija tog procesa, ali je za puni napredak važna svijest i volja upravnih tijela o potrebi ubrzanja tog procesa te smanjenju broja procedura u samom procesu", kaže Savić.   Naime, područje Izdavanje građevinske dozvole prema Doing Business uključuje broj procedura, potrebno vrijeme te trošak za izgradnju standardnog skladišta.

Uključuje i kontrolu kvalitete izgradnje u svim fazama izgradnje. Konvergencija prema najboljoj svjetskoj praksi u ovome je području izuzetno spora, u prema Saviću u nekim je godinama vidljiva i divergencija. Broj procedura (22) nije se promijenio od 2011., a broj dana (146) nije se promijenio od 2015. No, u 2019. rezultat je najbolji posljednjih pet godina (razdoblje koje je trenutno metodološki usporedivo), ali je izuzetno nizak. Savić  navodi kako je naša praksa tek na 55,7% najbolje svjetske prakse, a RH je tek 159. u rangu 190 zemalja svijeta.

"Kada je riječ o mogućem utjecaju novih mjera na ljestvicu konkurentnosti naglašavamo da ima nekoliko članica EU koje bismo uz manje pomake ipak mogli sustići, primjerice Češku (56,2% svjetske prakse, 156. u rangu), Rumunjsku (58,2% svjetske prakse, 146. u rangu) ili Slovačku (59,34% svjetske prakse, 143. u rangu) kako bismo se pomaknuli barem za nekoliko mjesta. No za veće pomake, primjerice da bismo došli na 45. mjesto u ovome području, trebali bismo se približiti najboljoj svjetskoj praksi za 19 postotnih bodova.

Za takav napredak trebali bismo imati praksu kao Malta. Ona ima 14 procedura (a mi 22), 170 potrebnih dana (a mi 146), trošak koji iznosi 2% vrijednosti investicije (a mi 10,9%) te indeks kontrole kvalitete gradnje 13 (a mi 12)", navodi Savić.  Opisane promjene i novi i model rada inače omogućit će se kroz uvođenje modula eKonferencije, čija će izravna posljedica prema pojašnjenju resora graditeljstva biti smanjenje broja procedura u ishođenju dozvola, a samim time će se skratiti i proces ishođenja dozvole.

U sustav e-dozvola trenutno je uključeno 1489 jedinica javnopravnih tijela, što je bitno za digitalno potpisivanje dokumentacije i elektroničko komuniciranje s javnopravnim tijelima.  Potpuna primjena ovog modula očekuje se nakon usvajanja izmjena zakona o gradnji i prostornom uređenju što se očekuje u narednim mjesecima. Usto, u suradnji s nekoliko strukovnih komorama u tijeku su i aktivnosti vezane za digitalnu projektnu dokumentaciju, što je daljnji preduvjet koji se mora osigurati za funkcioniranje digitalnog sustava e-dozvole. 

Aktivnosti na razvoju elektroničkih sustava i izmjene zakonske regulative u području dozvola za gradnju dobar su put ako se promjene rade zbog dobrobiti investitora, čija je posljedica onda i bolja pozicija na rejting ljestvicama, a ne prvenstveno radi percepcije bolje pozicije, komentar je dijela neimenovanih sugovornika.