S aktivnostima direktora 3. maja Edija Kučana u razgovorima s Vladom koji su posljednjih tjedan dana intenzivirani zbog plana za dovršetak brodova za koji je potrebno 120 mil. eura i privremenog financiranja, riječko brodogradilište izgleda ne samo da je spremnije dočekalo svoje šesto ročište radi odluke o otvaranju stečaja, nego je na putu da stečaj posve izbjegne.

Potvrđuje se to i kroz jučerašnju odluku Trgovačkog suda u Rijeci o ponovnoj odgodi stečaja 3. maja, pa ostaje za vidjeti hoće li se na novom ročištu 4. srpnja već devet mjeseci blokirana tvrtka naći u istoj situaciji, ili će se ostvariti procjene da će ročište dočekati deblokirana. Šanse za to navodno su već veće od stečaja, a uporište za to su informacije koje je Kučan iznio na sudskom ročištu. 

'Probijeni' princip
Potvrdivši da se u razgovorima u Ministarstvu gospodarstva raspravljalo o dva različita modela za završetak trećemajskih novogradnji, na vidjelo je izašlo i da je Vlada prvi put unazad osam mjeseci dala svoje prvo "zeleno svjetlo", iako ne i zadnje, da se spašavaju brodovi u izgradnji. Od četiri broda u različitim fazama dovršenosti 3. maja, glavna karta za spas navodno je brod 733 koji je ugovoren za kanadskog naručitelja Algoma Central Corporation.

Stupanj njegove dovršenosti je blizu 80%, a kako naručitelj iskazuje interes za dovršetak gradnje, postigne li se dogovor za koji bitnu ulogu ima Vlada, riječki škver će ostati živ do 2020., odnosno premostio bi poteškoće nastale poslovanjem u sastavu Uljanik Grupe. 

Kako je Kučan prezentirao na sudu uvjerenje u kojem je okosnica po njemu već donesena politička odluka da se nastavi djelatnost 3. maja, ustrajao je i na viđenju daljnjeg razvoja kroz ovaj mjesec, u kojem se navodno sve može privesti kraju. Model je osmišljen i to bi se trebalo riješiti do kraja lipnja, izričit je Kučan, uz molbu  da se stečaj ne otvara za što ima široku podršku, od radnika i sindikata do privremenog stečajnog upravitelja, bez suprotstavljanja vjerovnika.

Na vagi između razloga za i protiv stečaja, 3. maj još je živ, jer očito postoji rješenje za nastavak poslovanja, kojem je izgleda kumovao i Uljanikov rasplet. Ukratko, od generalnog stava da brodogradnju u problemima država više neće pomagati, što se iz Vlade kao mantra čulo tijekom osam mjeseci, Banski dvori odstupaju, i to u korist novog pristupa države kao investitora.

Pod pritiskom pregovora s nizozemskim naručiteljem Jan de Nulom koji je zainteresiran za dovršetak jaružala, našla se usred računice da ako investira u dovršetak kroz neki model (preko HBOR-a, CERP-a ili na treći način) može proračunu vratiti čak 700 od 900 milijuna kuna, koliko je iznosilo isplaćeno državno jamstvo nizozemskom naručitelju.

No, ako se Vlada ne može obraniti od dovršetka jaružala, ovim činom koji znači plaćanja od strane Vlade u Uljaniku, probijen je navedeni važni princip da više nema državne pomoći brodogradnji. 

Pitanje deblokade
Zbog navedenog, doznajemo, dio vjerovnika smatra da dovršetak jaružala otvara vrata 3. maju za spas od stečaja kroz privremeno financiranje i dovršetak broda za Kanađane, ali uz to vezuju jedno tehničko iskušenje.

Pitanje glasi: "S kojim budžetom se misli riješiti deblokada koja trenutno iznosi 148,8 mil. kn?", budući da izgleda postoje i pritajeni vjerovnici, od onih koji nisu aktivirali ovrhe iako raspolažu s ovršnom ispravom, do onih koji je nemaju ali će njihove aktivnosti dobiti na zamahu kako bi je stekli. Čuju se i upozorenja da bi u slučaju polaganja 150 mil. kn za deblokadu 3. maja, vjerojatno račun ponovo završio u blokadi.

To bi pak bio fijasko po logici bacanja novca u "vjetar" ako se 3. maj ne spasi. Sve u svemu, može li u sljedećih 30 dana Uprava ispregovarati deblokadu, tako da se ona skine na vjerodostojan način, i što je najvažnije – trajno, pokazat će se brzo. Po tome će se vidjeti i je li Uprava s Vladom dorasla ovoj situaciji, u vidu novog ugovora s rizicima za državu u dijelu eventualnog probijanja rokova.