Iako svi imaju registraciju i minimalne tehničke uvjete za dostavu hrane, restoranima se u uvjetima zabrane rada i smanjenog prometa zbog izolacije više isplati zatvoriti i otpuštati ljude, ako Vlada ne donese konkretnije mjere pomoći zadržavanja radnih mjesta.

Ustvrdio je to Marin Medak, predsjednik Koordinacije ugostitelja Hrvatske kad smo ga u četvrtak pitali mogu li se restorani pokriti s dostavama, i jesu li ekipirani za taj koncept.

STROGA MJERA

U Sloveniji zabrana kretanja i okupljanja na javnim površinama

Kako je poznato, na snazi su nove mjere sprečavanja širenja zaraze, koje uključuju zatvaranje svih ugostiteljskih objekata, a jedna od iznimaka je priprema i dostava hrane. Za početak, oko 10% radnika u restoranima ovih dana je dalo ili daje otkaz, jer spadaju u rizičnu skupinu i žele u samoizolaciju, tvrdi Medak.

Neki bi radili i badava

“To su ili ljudi koji imaju neke kronične bolesti, godine, obitelj koja je u ugroženoj skupini, i na te ljude ne možemo računati. Ostali su itekako zainteresirani da se posao nastavi koliko je moguće, neki nude i da rade badava samo da se ne zatvore, većina će pristati i na minimalac, svi žele sudjelovati u rješavanju situacije”, otkriva Medak, koji planira iskoristiti Vladine mjere u najavi, i nada se da će se uskoro pojaviti kriteriji za isplatu minimalnih plaća iz proračuna.

No za druge mjere kaže da nisu dovoljne, neke su već i postojale, ali su se sad preuredile, poput povoljnih kredita. No u slučaju zastoja od tri ili više mjeseca ništa neće pomoći, i ugostitelje čeka “armagedon”.

“Naše projekcije kažu da ako se stanje normalizira do 1. svibnja, što je teško izvedivo, može se očekivati da otkaz dobije od 5 do 10 posto ljudi. Ako potraje do 1. srpnja, to je pad prometa od oko 30% i trećina radnika u ugostiteljstvu će izgubiti posao, a ako u ovom režimu dočekamo rujan onda smo već na 80% smanjenog prometa i to će biti pogubno”, pojašnjava Medak.

To bi značilo da će s godišnjeg prometa od oko 15 milijardi kuna ugostitelji pasti na oko dvije milijarde, koliko je ostvareno u prva dva mjeseca.

Polovicu prihoda ostvaruju od turista, ostalo su domaći gosti, koji su im do daljnjeg preostali. Dok kafići nemaju izbora nego čekati bolje dane, dio restorana planira se baciti na dostavu, iako je to tanka zarada.

“Trebamo jako puno prometa napraviti dostavom želimo li pokriti sve troškove. U prvo vrijeme ne očekujemo da će to cvasti, jer su ljudi napravili doma zalihe, ali kad se ova panika smiri, tko zna, možda krenu i dostave. U međuvremenu će se i restorani malo posložiti”, zaključuje Medak.

Dražen Boban, šef udruženja ugostitelja HGK e i vlasnik restorana Vinodol, ističe da će se s prelaskom na dostavu hrane bolje snaći oni koji su dosad to već radili.

“Dostavne službe uzimaju dosta visoku proviziju i bolje će proći koji su imali vlastitu dostavu. U tom segmentu prolaze jela spravljena od jeftinijih namirnica, što mi u Vinodolu nismo prepoznali kao vlastitu dodanu vrijednost, i naša ponuda nije za dostavu”, kaže.

Vinodol je zatvorio prije tri dana jer nije bilo gostiju, i već su u gubitku. Većina radnika je na neplaćenom godišnjem, dio ih je tražio da ode kao tehnološki višak.

Boban se nada da će Vlada revidirati mjere za pomoć gospodarstvu koje su komplicirane i nedostatne, a čak i uz davanje minimalnih plaća, bez otpisa nekih davanja državi neće biti nikakvih rezultata.

Hitnost buja iz sata u sat

“Hitnost mjera svakog sata je sve veća i nadam se da će se to shvatiti”, kaže Boban. Usto, kad je u pitanju dostava hrane, tržišna pozicija restorana u RH vrlo je raznolika.

“Zagreb je tu u prednosti, za razliku od Dalmacije u kojoj je manje ljudi i navike su drukčije. Stoga trebamo razviti različite modele i smisliti rješenja, na čemu intenzivno radimo”, otkriva splitski ugostitelj Stipe Jelićić, Bobanov zamjenik u  Komori.