Lažeš Barbara! transparenti su aktivističkih udruga s kojima se 32-godišnja predsjednica Uprave Agencije za Ugljikovodike Barbara Dorić suočava dok pokušava uvjeriti građane da istraživanje pa i eksploatacija nafte ne kolidira s turizmom već može donijeti dugoročni rast.

Očekujete li da će referenduma o istraživanju ugljikovodika u Jadranu biti?
Nemamo službene informacije o tome da je bilo koja građanska inicijativa krenula u prikupljanje potpisa za referendum. Ne znam kako bi se formuliralo referendumsko pitanje jer se tiče djelatnosti koja postoji 60 godina. Sačekajmo i vidimo!

Građani strahuju da će naftna industrija uništiti turizam…
Dokazali smo da simbioza te dvije industrije postoji jer turizam raste svake godine nesmetano o eksploataciji u Sjevernom Jadranu. I naši konkurenti na turističkom tržištu Španjolska, Grčka… istražuju i eksploatiraju svoje more, a vrlo su turistički popularne destinacije.

Aktivisti tvrde da je talijansko more onečišćeno upravo zbog naftne industrije.
To nisu relevantni argumenti jer kvaliteta mora varira o različitim faktorima. Do 2020. godine Italija će proizvodnju plina povećati za 50%, a proizvodnju nafte za čak 150 posto. I to gdje – na moru! Ako se postave visoki standardi mogućnost zagađenja je minimalna.

Inicijativa SOS za Jadran angažira popularne pjevače. Kako ćete reagirati na tu kampanju?
Mi komuniciramo s relevantnim stručnjacima s područja turizma, zaštite okoliša, ribarstva, pomorstva te istraživanja i eksploatacije nafte i plina kako bi osigurali čim kvalitetniju implementaciju projekta. Očekivala sam da će i protivnici projekta naći stručnjake koji će argumentirano izreći što kod projekta ne valja – ja to nisam do sada čula.

Ponuditelji čekaju ugovore za 10 polja u Jadranu. Kad kreću radovi?
Čekamo završetak strateške studije utjecaja na okoliš, a paralelno smo u pregovorima s ponuditeljima. Ugovore bi trebali potpisati u lipnju, a onda ponuditelji imaju rok od maksimalno 3 mjeseca da osnuju tvrtke u Hrvatskoj i krenu u aktivnosti. Radovi će početi tek iduće godine.

Ostaje li na snazi podatak o 4 milijarde kuna ulaganja u fazi istraživanja i koliki će biti novčani efekt istraživanja u fazi eksploatacije?
Investicije u istražne radnje bile su jedan od osnovnih uvjeta odabira ponuditelja i brojke ostaju iste jer riječ je o 3D snimanjima i jednoj istražnoj bušotini na svakom istražnom prostoru. Veliki dio tog novca trebao bi se potrošiti na plaćanje naših stručnjaka i korištenje naših proizvoda i usluga. Direktni efekti na proračun u fazi eksploatacije ovisno je li riječ o pesimističnim ili optimističnim procjenama količina rezervi kreću se od milijardu do šest milijardi kuna. Ukupni prihodi projekta bili bi nešto malo veći od 20 milijardi kuna godišnje.

Dodijeljeno je 10 istražnih polja, ima ih još 19. Kad će novi krug natječaja za Jadran?
Čekamo da završimo proces do kraja, a pratimo i kretanja cijene nafte s obzirom na to da je pri zatvaranju prvog javnog nadmetanja imala utjecaj na konačne ponude. Ideja je da se drugim javnim nadmetanjem za more obuhvati i dio kopna. Malo ćemo sačekati pa iza ljeta možda krenuti u novi krug.

Ako cijena nafte ima utjecaj na ponude znači li to da imamo dovoljno nafte za komercijalnu eksploataciju?
To je teško reći. Dok se ne izradi istražna bušotina ne može se sa sigurnošću znati je li riječ o nafti ili plinu. Na osnovu onoga što sam vidjela, možemo očekivati da Hrvatska ima dovoljne količine nafte za komercijalno korištenje.

I Crna Gora i Albanija pripremaju sličan projekt. Možemo li im nametnuti najviše ekološke standarde?
Možemo utjecati kroz bilateralne razgovore i ESPOO konvenciju. Postoje alati koje možemo koristiti kako bi zaštitili svoje more, a u suradnji možemo urgirati da zajednički vodimo brigu o Jadranu, a ne da o njemu brinemo unutar granica. Imamo iskustvo s Albanijom, smeće s njihovih obala došlo je do Mljeta. Kad bi se nešto dogodilo s naftom posljedice bi i kod nas bile velike.

Prve ćete ugovore potpisati krajem mandata Vlade. Nadate li se da ćete nastaviti projekt i nakon izbora?
Ovo je strateški projekt koji donosi dugoročne benefite. Njegove pune koristi vidjeti će se u tek za dva mandata. Svakako bih voljela završiti projekt do kraja.