Državno odvjetništvo Hrvatske, prema riječima glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića, zatražit će proširenje zakonske definicije koruptivnih kaznenih djela kako bi se kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti iz članka 337. Kaznenog zakona pretvorilo u korupcijsku inkriminaciju. Navedenu promjenu u kaznenom zakonodavstvu Bajić je, čini se, već usuglasio s Vladom. Dojam je da to postaje jedna od ključnih operativnih mjera koje su namjenjene efikasnijem otkrivanju, progonu i kažnjavanju korupcije prema Vladinu trogodišnjem nacionalnom protukorupcijskom programu. Naglašeniju DORH-ovu sposobnost za otkrivanje i progon korupcije na svim razinama, to znači, kane postići tako da otvore put tužiteljima i USKOK-ovcima da uz pomoć posebnih izvidnih mjera efikasnije dokazuju slučajeve korupcije tamo gdje se na raznim položajima utječe na ključne gospodarske odluke i zakonodavstvo, a pritom njihovi obnašatelji zlorabe položaj i utjecaj. Plan tužitelja navodno se sastoji u tome da se uz pomoć stavljanja kaznenog djela zloporabe položaja i ovlasti u katalog korupcijskih djela, a za što prije nije bilo dovoljno političke volje, bitno unaprijedi redoviti tijek predistražnog postupka u otkrivanju i dokazivanju korupcije u slučajevima kada korumpirani pripadnici raznih elita koji zlorabe položaj ili utjecaj za sebe ili nekog drugog priskrbe (ne)imovinsku korist. To, drugim riječima, može biti solidno objašnjenje zašto su izostajali veći USKOK-ovi rezultati u pogledu otkrivanja i progona korupcije u redovima osoba koje svojim profesionalnim djelovanjem ili propustima zloupotrebljavaju javne ovlasti i utjecaj.
“Svakodnevno imamo probleme u realizaciji otkrivanja i procesuiranja tog kaznenog djela posebno kod osiguravanja dokaza u predkaznenom i istražnom postupku jer postoje određene objektivne teškoće.

Izvidne mjere
Prikupljanje dokaza o zloporabama osoba koje imaju javne ovlasti u više je konkretnih slučajeva bilo onemogućeno zakonskim određenjem da za to kazneno djelo nije nadležan USKOK pa se za njega ne mogu provoditi posebne izvidne mjere. Bez intervencije u zakonodavni tretman tog kaznenog djela nije moguće dokazati korumpiranost takvih pojedinaca“, izričit je Bajić.
No čini se da će namjeravano stavljanje spomenutog kaznenog djela u katalog koruptivnih kaznenih djela, a koji predvodi klasično koruptivno djelo primanja i davanja mita, poslužiti i za dokazivanje konkretnih slučajeva postojanja ”sprega“ pojedinih sudaca ili tužitelja sa strankama na što je osobito senzibilizirana javnost. S obzirom na percepciju vrlo raširene korupcije u pravosuđu, time bi USKOK razlučio ”kukolj od žita” što bi pridonijelo i generalnoj prevenciji. Primjerice, da je protiv nekog suca ili tužitelja određena kao posebna mjera prisluškivanje telefona i da se tako sazna da je za njega neki poduzetnik naručio automobil, prema režimu koji Bajić sada predlaže tako prikupljeni dokazi mogli bi se koristiti u sudskom postupku, a postojeće rješenje isključuje njihovu dokaznu snagu.
Manje je poznato da Državno odvjetništvo stalno prima gomile kaznenih prijava protiv sudaca u kojima građani navode da su određeni suci korumpirani, ali prema riječima zamjenika glavnog državnog odvjetnika Dragana Novosela, uglavnom su sve kaznene prijave protiv navodno korumpiranih sudaca odbačene.

Korumpiranost
“Iako nisam brojao te kaznene prijave, siguran sam da DORH-u stiže između 300 i 400 kaznenih prijava godišnje za zloporabu položaja sudaca. U tim kaznenim prijavama stranke prijavljuju suce zbog navodne korumpiranosti i to zato što su odbili ispitati svjedoka kojeg jedna strana u sporu predlaže. Velika većina tih prijava je neosnovana i tužitelji ih odbaciju. Što se potom događa? Takvi građani podnose novu kaznenu prijavu, ali sada protiv onoga koji je prijavu odbacio i tako se krug zatvara”, objasnio je Novosel tipičan primjer pogrešne percepcije nezadovoljne strane da je suca potplatila druga strana.
Bajić čak navodi da je DORH uveo poseban način praćenja svih tako prijavljenih sudaca i tužitelja zbog odluka koje donose. Ni jedan promil tih prijava nije završio utuženjem, kaže on, što potvrđuje da velika većina sudaca i državnih odvjetnika nisu korumpirani. Kako bilo da bilo, sve ukazuje na to da i u vrhu DORH-a shvaćaju da bez mogućnosti provođenja posebnih izvidnih mjera i u slučajevima kada građani prijavljuju pravosudne dužnosnike za zloporabu, oni ne mogu ostvariti prioritetni zadatak koji su dobili od Vlade. Kako i sami ističu, moraju vratiti povjerenje u pravosuđe, a to onda znači da im treba dati primjereniji alat kako bi građane doista uvjerili da državni odvjetnici donose odluke prema pravilima struke, a ne pod nečijim utjecajem, što i jest odlučujuće obilježje percipiranja sveprisutne korupcije u pravosuđu.

Predviđeni planovi za 2006. godinu

PROTUKORUPCIJSKI ZADACI MUP-a:
Radi jačanja kadrovskih i institucionalnih okvira za borbu protiv korupcije, ali i interne korupcije unutar policije, zadatak je MUP-a da do lipnja 2006. poboljša organizaciju unutar postojećih ustrojstvenih jedinica ili osnivanjem novih u Ravnateljstvu policije, Upravi kriminalističke policije, kao i u policijskim upravama po županijama.

PROŠIRENO ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI:
Ministarstvo pravosuđa, DORH i Vrhovni sud trebaju do kraja rujna 2006. analizirati visine propisanih kazni za korupcijska kaznena djela te predložiti promjene uključujući i propisivanje zaštitne mjere oduzimanja imovine stečene kaznenim djelima korupcije i organiziranog kriminala uz prošireno oduzimanje imovinske koristi.