Potpredsjednik Vlade Branko Grčić potvrdio je danas da se razgovara o vraćanju zdravstvenog doprinosa s 13 na 15 posto, a neslužbeno se doznaje da bi ta mjera stupila na snagu od 1. travnja, pri čemu bi teret snosili poslodavci, budući da su oni bili rasterećeni smanjenjem doprinosa 2012. godine.
To ne bi bila mjera samo za jednu godinu, nego stalna mjera "u smjeru zatvaranja rupe u proračunu zdravstva", rekao je Grčić danas novinarima u Vladi.
Neslužbeno se doznaje da povećanje zdravstvenog doprinosa neće utjecati na plaće radnika, već će biti isključivo dodatni trošak poslodavaca.
Prijedlog rebalansa trebao bi se idućeg četvrtka naći na sjednici Vlade. O njemu će nakon toga izjasniti i Hrvatski sabor, a na snagu bi trebao stupiti 1. travnja.
Opća stopa za obračun doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto smanjena je 2012. godine, a Spomenka Avberšek iz Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi kaže da se "očito procijenilo da novac koji je bio namijenjen za realni sektor tamo nije postigao nikakav rezultat, a zdravstvu je prouzročena velika šteta".
Naime, povećanje stope doprinosa na 15 posto donijelo bi zdravstvu godišnje oko 2,5 milijardi kuna, što bi pomoglo riješiti financijske probleme sustavu koji je zbog smanjenja doprinosa od svibnja 2012. ostao bez pet milijardi kuna.
U Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje (HZZO), kojemu se rebalansom uzima 710 milijuna kuna, kažu da su samo neslužbeno upoznati s najavama povećanja stope doprinosa za zdravstvo, no 2,5 milijarde kuna bila bi velika stvar za sustav.
Predsjednica Udruge privatnih poliklinika i bolnica u Hrvatskoj Nevenka Kovač smatra da 2012. doprinos za zdravstvo nije ni trebalo smanjivati.
"Nije se pomoglo gospodarstvu i privatnom sektoru, a zdravstvo je bačeno na koljena. Riječ je o loše pripremljenoj mjeri koja nije imala nikakvog efekta za male i srednje poduzetnike, kojih je u Hrvatskoj većina. Oni ukupno zapošljavaju oko pola milijuna ljudi i upravo se na njih računalo kao na potencijalne pokretače gospodarstva koji će otvoriti nova radna mjesta. Bilo bi puno korisnije da su im za dvije milijarde kuna godišnje smanjeni parafiskalni nameti", kaže Kovač.
Ona ne očekuje da će se poslodavci posebno buniti jer će vraćanje doprinosa osjetiti samo veliki poduzetnici, kojih u Hrvatskoj nema puno.
No, Kovač tvrdi da povećanje doprinosa neće spasiti sustav zdravstva "koji je u glibu". Visina doprinosa nije presudna, jer se i s 13 posto moglo postići daleko više da se upravljalo na pravi način, kaže Kovač.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Gdje su sada oni koji su aplauzom popratili pompozne samohvale dvoje neinteligentnih ministara prilikom uvođenja poreza na dividendu a kao zauzvrat smanjit ćemo doprinos za zdravstvo? Pa zar vi drugovi mislite da su investitori krave muzare koje mogu dati još više mlijeka a te krave nemaju što jesti jer im kontinuiranim pogrešnim odlukama ograničavate ispašu. Ovoliko nesposobnih tzv. ministara, na tako malom prostoru u novijoj povijesti još nije zabilježeno. A ti grčiću prestani se sramotiti i prozivati privatnike za stagnaciju i nazadovanje. Jedini i isključivi krivac je VAŠA nesposobnost drugovi na vlasti.
Imaš iskrivljenu sliku, rekla bih.
Svaki poslodavac – teži OPTIMALNOM broju zaposlenih obzirom na prihode.
Međutim, zakonske odredbe, danas- su takve – da je sve u kolapsu- i
Pravilnici kojima se određuje KADROVSKA POLITIKA u privatnom i državnom
sektoru – je POGREŠNA!
Uglavnom- manji broj ljudi može obavljati sve zadane poslove, ali …
usklađenja sa EU, nameću potrebe za zapošljavanjem u privatnom sektoru,
a tamo gdje ih nema – mi sami sebi zakompliciramo.
Ponekad poslodavac želi sam sebi olakšati organizaciju rada, iz
mnogo razloga a najčešći su:
– da smanji nezadovoljstvo radnika zbog prekovremenih
– da olakša provedbu Zakona o radu oko godišnjih odmora
– da olakša majkama s djecom korištenje bolovanja,
– da većim brojem djelatnika pokrije sve eventualne potrebe i nadogradnju sa što boljim učincima npr. trgovina , druge usluge, proizvodnja ….
Jedan čovjek – VIŠE ! – npr. na 10 zapolenih…je itekako velika pomoć
u gore opisanim slučajevima ….
ALI, u masi – prihodi se zbog toga – zbog loše ekonomske situacije – neće
BITNO povećati…jer nismo mađioničari …..za to treba vremena ….
To onda samo znači- da poslodavac – sebi otima svjesno – dobit tj manje
zarađuje.
Upravo zbog gornje opisanih teškoća, država MORA SMANJITI POREZE I DOPRINOSE- jer će u tim slučajevima, poslovadac razmišljati o OSTANKU . npr.
PRIPRAVNIKA koji izvrsno radi, i doprinosi u radu…..
U suprotnom slučaju- povećannja brutto troškova plaće – to -neće.
Sve jasno?
U svim firmama gdje sam radio – odluka o radnicima se NE DONOSI kako si ti opisao. Uvijek je najvažnije koliko čega ja mogu prodat i koji mi ljudi trebaju za to.
Ovo što ti opisuješ je primjer poslodavca koji već ima višak radnika, ali možda toga nije svjestan ili ima neke rezerve prema otpuštanju radnika, pa ima neoptimalan broj ljudi.
Niti jedna firma koja se racionalno i optimalno vodi ne može u nekom trenutku ad-hoc reći – e sad ću ja maknut jednog radnika i to zauvijek tj. ne zapošljava se zamjena. Ako to možeš napravit ne treba ti povećanje zdravstvenog da to i napraviš – ušteda na kompletnoj brutto plaći je puno veća od “štete” od povećanja doprinosa i nema nikakvog razloga da radnika otpustiš čim više nemaš posl za njega, ne da sad tu nešto čekaš pa baš kad vlada digne doprinos ti ga se odlučiš riješit.
Iluzorno i glupo – tako se ne posluje.
Doduše, ekonomija nam je u takvom k….. da se možda tako i posluje u HR samo ja imam iskrivljenu sliku…
To bi objasnilo mnogo toga….
Uključite se u raspravu