Poslovni dnevnik samo nekoliko mjeseci uoči očekivanog ulaska Hrvatske u Europsku uniju pokreće projekt Hrvatska 2020 slijedom strategije rasta Europa 2020.

U projektu je angažiran široki krug velikih i malih poduzetnika, uglednih menadžera, investitora, znanstvenika, istraživača, inovatora, konzultanata i studenata da kažu onima koji pišu državne strategije kamo da gledaju i koje putove da otvaraju.

Ovdje donosimo kratke poruke 20 uglednika koji su sudjelovali u projektu Poslovnog dnevnika, a čije će pune poruke biti objavljene 28. veljače u posebnom prilogu Hrvatska 2020.

Novi projekt Poslovnog dnevnika Hrvatska 2020 donosi moguću strategiju rasta u europskom okruženju koja bi trebala ukazati na to gdje leže razvojne prilike, a što su iluzije i bacanje novca. Cilj ove multimedijske platforme i jest promišljanje svih društvenih elita o tome gdje će Hrvatska biti do kraja desetljeća. I dok Europska unija svoje ciljeve zna i ima ih jasno definirane na području zaposlenosti, energetike, ekologije, obrazovanja, poduzetništva, inovacija, razvoja i istraživanja, regionalnog razvoja…, Hrvatska ih tek treba točno definirati. Jasno je tek da smo po većini kriterija na samome dnu europske ljestvice, a negativna poduzetnička i investicijska klima ne pružaju nam razlog za optimizam. Poslovni dnevnik otvaranjem pitanja hrvatske budućnosti pokušat će aktivirati hrvatsku akademsku i poduzetničku elitu kako bi svojim promišljanjem pridonijeli jasnijem sagledavanju hrvatske sadašnjosti i budućnosti, perspektiva razvoja, ali i pronalaženja novog, drugačijeg, modela gospodarskog rasta – pametnog, održivog i uključivog.

Zoltan Aldott, predsjednik Uprave Ine

Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Ulazak u EU donosi gospodarstvu novu fazu razvoja koja istodobno pojačava odgovornost, ali pruža i dodatne prilike, pozitivan kontekst EU i iskustva drugih zemalja bit će podloga za kreiranje vlastite vizije razvoja.

Tome Antičić, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković

Foto: Davor Visnjic/PIXSELL

Važno je ne ponoviti greške drugih EU zemalja, gdje se često išlo u megalomanske, neodržive projekte koji su samo nagomilali gubitke. Naglasak mora biti na edukaciji modernog znanstvenog kadra.

Srđan Novak, voditelj Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Ovo je prijelomna godina, sada pišemo scenarij za budućnost – uzor nam treba biti Baskija, koja želi do 2020. godine postati vodeća europska regija u istraživanju i razvoju.

Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Doći će dan kad će znanje i R&D biti puno važniji od stranačkih iskaznica, a spremni će biti samo obrazovani. Zato moramo učenicima pružiti više od učionice i predavanja.

Igor Žonja, predsjednik Uprave tvrtke Tau on-line

Foto: Marko Prpic/PIXSELL

Fakulteti su najlošiji dio obrazovnog sustava, te zbog toga djeca kako odrastaju dobivaju sve manje.  Moramo školovati roditelje da ne upadaju u zamku pretjerane skrbi o djeci jer na taj način nam se događa da mladež pretjerano dugo žive s roditeljima.

Mihovil Barančić, Crane, udruga poslovnih anđela

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Treba obrazovni sustav prilagodit tako da već u školi usvajamo znanja potrebna za 21. stoljeće u kojem se već nalazimo i kroz idućih sedam godina proizvesti 50.000 informatičara.

Ivica Mudrinić, predsjednik Uprave T-HT-a i predsjednik HUP-a

Foto: Zarko Basic/PIXSELL

Možemo se samo nadati da strateški dokument Europa 2030. Hrvatska neće dočekati bez vizije razvoja, jer svi putovi nisu jednako dobri.

Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

Bez usluga kabelske ili IP televizije te brzog pristupa internetu mladi neće ostati u ruralnim, za napredak brzi internet, ali i bolja kadrovska politika.

Ivo Špigel, član Uprave tvrtke Perpetuum Mobile

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Danas je u Hrvatskoj moguće pokrenuti uspješan startup projekt, ali problem je što je to nadčovječni pothvat.

Ljubomir Majdandžić, Hrvatska stručna udruga za sunčevu energiju

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Ako prihvatimo logiku društva znanja možemo postati izvoznikom ne samo energije već i hrane, te zaposliti u kratkom roku 100.000 radnika.

Dario Lovrić, tajnik Udruge Nacionalni forum

Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Uspjeh nose ljudi koji imaju fokus, strast, posvećenost i viziju, Hrvatska 2020. može biti uspješna kroz nekoliko ključnih odrednica, od prometa do hrane i turizma.

Goran Granić, ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar

Foto: Tatjana Tadic/Poslovni dnevnik/PIXSELL

Trebaju nam razvojni ciljevi za 2050., a još nismo stvorili ni novi sustav vrijednosti koji bi odgovarao potrebama moderne Hrvatske.

Saša Cvetojević, Crane, suosnivač ZIP-a

Foto: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Poduzetništvo moramo prepoznati kao jedan od temeljnih pokretača razvoja – imamo mnogo tvrtki koje su najbolje u svojim nišama, ali nije ih dovoljno i nisu poznate.

Jasminko Umićević, naftni konzultant

Foto: Dalibor Urukalovic/Poslovni dnevnik/PIXSELL

Država ne mora investirati već urediti zakonski okvir jer državne su investicije skupe i spore.

Marijan Ožanić, Tehnološki park Zagreb

Foto: Anto Magzan/PIXSELL

Nova radna mjesta možemo otvarati samo u industriji i poduzetništvu koji moraju proizvoditi inovativne proizvode.

Stjepan Hittner, vlasnik tvrtke Hittner

Foto: Damir Spehar/PIXSELL

Poduzetnici moraju razvijati svoje ideje, a ne čekati pomoć EU. Moramo se usredotočimo na održivi rast koji će se temeljiti na promjeni odnosa države prema proizvodnji.

Boris Golob, Znanstveno-tehnološki park Rijeka, STep Ri

Foto: Nel Pavletic/PIXSELL

Odgovornost je i na znanstvenoj zajednici jer znanstvenici često nemaju interesa za suradnju s tvrtkama, a one kapacitete za korištenje znanja.

Đuro Horvat, direktor i vlasnik tvrtke Tehnix

Foto: Zarko Basic/PD/PIXSELL

To što sada radimo u Hrvatskoj nije dovoljno dobro ni da zaustavimo pad, a kamoli pokrenemo održivi razvoj. Moramo početi slušati one koji su uspješni.

Dragan Primorac, znanstvenik, bivši ministar znanosti i obrazovanja RH

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL

Za državu znanja trebamo političku volju. Primjer su rezultati postignuti nakon restrukturiranja poslovno-inovacijske agencije BICRO.

Željko Goja, osnivač i direktor tvrtke HSTec

Bitno je da politika svojim mjerama podiže konkurentnost rada i izvoza, te da potiče inovativne investicije jer tako možemo postati brend u inovativnoj proizvodnji i hrani.