Iako su do rujna ove godine hrvatski građani ostvarili manje putovanja nego lani, porasli su njihovi planovi za zimska putovanja, uključujući i ona u inozemstvo. Bar su tako razmišljali u rujnu, prije navale četvrtog vala pandemije, u istraživanju MasterIndex o navikama korištenja financijskih usluga u Hrvatskoj, koje je provela agencija za istraživanje tržišta Improve, na uzorku od 1.046 korisnika bankarskih usluga u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Tako je u rujnu 43 posto ispitanika planiralo ove zime putovati u inozemstvo, dok je u rujnu 2020. to planiralo 21 posto. Njih 17 posto planiralo je ići na skijanje, 51 posto u planu je imalo adventsko putovanje, dok je čak 24 posto anketiranih u inozemstvu namjeravalo dočekati Novu godinu. Oni koji su naveli da ne planiraju put u inozemstvo, naveli su kao razloge da nemaju novca ili ih je bilo strah da bi putovanje zbog pandemije moglo biti otkazano. Najatraktivnije lokacije za putovanje unutar Hrvatske su im bili Zagreb i okolica.

Kad su u pitanju realizirana putovanja, u 2021. je po putniku realizirano 2,7 putovanja, a godinu ranije 3,4 putovanja radi razonode, dok je broj poslovnih putovanja do rujna ostao jednak kao lani (1,6 putovanja po ispitaniku). Za usporedbu, u pretpandemijskoj 2019. godini, ispitanici su u prosjeku radi razonode putovali 4,2 puta, a poslovno 2,6 puta godišnje. Na jedno putovanje radi razonode trošilo se u prosjeku nešto manje od 8.000 kuna, a čak 92 posto ispitanika informacije o destinaciji putovanja saznaje preko interneta.

Većina ih na putovanjima plaća debitnim karticama i gotovinom, a što se tiče iznosa kojeg troše na putovanjima, on je veći nego u godini ranije.

Od onih koji su u vrijeme anketiranja u rujnu planirali putovanje u inozemstvo, polovica ih je planirala putovati u neku europsku destinaciju tijekom adventa, a na takvim putovanjima u prosjeku su se planirali zadržati 3 do 4 dana. Četvrtina ispitanika planirala je Novu godinu dočekati u nekom od europskih gradova, a smatrali su da će takav put trajati u prosjeku 5 dana. Što se pak skijanja tiče, takvo putovanje planiralo je 17 posto ispitanika.

Među ispitanicima koji planiraju putovanje, najviše je onih s višom razinom obrazovanja i višim primanjima te ispitanika iz Istre, Primorja i Gorskog kotara. Tako je 28 posto Istrijana bilo sigurno da će putovati ove zime u inozemstvo, u usporedbi s tek 3 posto ispitanika iz Sjeverne Hrvatske. Istovremeno, 68 posto Slavonaca planiralo je adventsko putovanje u neku od europskih destinacija, za razliku od 47 posto onih iz Istre i Zagreba. Uspoređujući podatke s prošlom godinom, vidjelo se da je značajno narastao broj onih koji planiraju adventsko putovanje u inozemstvu ili odlazak na skijanje, no bilo bi zanimljivo vidjeti što isti ti ispitanici planiraju danas, u jeku četvrtog vala pandemije i s pojavom novog soja virusa, te novim ograničenjima putovanja koja se uvode.

Dok je prije pandemije svaki ispitanik u neku od europskih destinacija u prosjeku putovao jednom godišnje, sada je taj prosjek pao na 0,3 putovanja. Broj putovanja unutar Hrvatske je doživio manji pad, za razliku od 2,6 putovanja 2019., u 2021. ispitanici putuju prosječno 2,1 puta godišnje.

Što se pak tiče potrošnje na putovanjima radi razonode, iako manje putuju, ispitanici troše više. Tako su u prosjeku na jednom putovanju trošili nešto manje od 8.000 kuna, a u prošle godine su trošili u prosjeku nešto više od 6.100 kuna. U 2019. je prosjek potrošnje na putovanju iznosio 5.150 kuna. Na takvoj vrsti putovanja puno više troše ispitanici iz Zagreba i Sjeverne Hrvatske, nego ispitanici iz Like, Korduna te Istre i Primorja. Također,

Također, od onih ispitanika koju barem povremeno putuju u inozemstvo te imaju kartice, 76% svoje kartice nosi i na putovanje, dok 53% plaća redovito na putovanju sve transakcije putem kartica. Zanimljiv podatak je da u dobnoj skupini 40-49 godina ispitanici više od 80% svih transakcija plaćaju upravo karticom.

Pri odabiru destinacije, čak 92% ispitanika informira se putem interneta, 40% putem obitelji i prijatelja, a 14% putem agenata u turističkim agencijama. Od internetskih stranica najviše se vjeruje specijaliziranim stranicama poput TripAdvisora te člancima na lokalnim stranicama.

„Turističke organizacije i poduzetnici iz tog segmenta moraju pratiti svoje potencijalne korisnike na njihovom consumer journeyju koji je sada sve više digitalan. Turisti u prosjeku pregledaju 38 internetskih stranica za putovanja prije nego bukiraju smještaj, pronalaze svoje destinacije online, pretražuju savjete na društvenim mrežama te velik dio svojih putovanja plaćaju elektronički i online. Dakle, danas je iznimno bitno ulagati u online prisutnost – e-commerce i digitalni marketing – te prihvat elektroničkih načina plaćanja”, rekao je Cosmin Vladimirescu, direktor Mastercarda u Hrvatskoj i Rumunjskoj. “Digitalizacija je underlining element koji će turističkom sektoru i djelatnicima pomoći da identificiraju i osvoje udio na tržištu.”