Zabrana uvoza sirove nafte i derivata iz Rusije ne bi trebala u većoj mjeri utjecati na Hrvatsku, koja se dominantno opskrbljuje s Mediterana, ocjenjuje u srijedu za Hinu energetski stručnjak Igor Dekanić.

“Hrvatska nije u lošoj poziciji, jer manje-više uvozi derivate s Mediterana odnosno iz talijanskih rafinerija, a što se tiče plina imamo LNG terminal koji omogućuje znatne izvore opskrbe izvan Rusije”, kaže Dekanić.

Šesti paket

EU najavila dosad najjači udar na Moskvu: ‘Uvodimo potpuni embargo na rusku naftu’

Na pitanje hoće li energenata biti dovoljno i po kojoj cijeni, odgovara da će ih vjerojatno biti dovoljno, ali teško je reći po kojoj cijeni.

Dekanić ističe da dobavljači koji će zamijeniti Rusiju sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu i derivate te očekuje rast cijena. Napominje da se cijene u energetici formiraju na temelju očekivanja i podsjeća na strelovit rast cijene plina u veljači, na početku ruske agresije na Ukrajinu, kada su dosegnule 240 do 250 eura po megavatsatu, a sada su ispod 100 eura, što je međutim i dalje 3-4 puta više nego prije godinu dana.

Kada je riječ o poziciji MOL-a, jednog od suvlasnika Ine, Dekanić smatra da se njegova pozicija oko uvoza nafte i derivata iz Rusije može iščitati iz stava mađarske države, koja je do sada iskazivala rezerviranost spram uvođenja energetskih sankcija Rusiji. MOL-ov uvoz iz Rusije, tumači Dekanić, nije beznačajan, pa će ta kompanija morati u slučaju provedbe naftnih sankcija prema Rusiji biti “najinovativnija”, a očekuje i da će Mađarska “manevrirati” u značajnoj mjeri.

“U prostoru između političkih i etičkih načela i sankcija u energetici uvijek postoji siva zona”, kaže Dekanić pri čemu dodaje da unatoč svoj silini ratnog sukoba u Ukrajini nijedna strana zasad ne prekida isporuku ruskog plina preko Ukrajine prema Europi.

“Uništavaju se zalihe derivata, ali naftovodi i plinovodi nisu uništeni i to bi vjerojatno bila posljednja stvar koja bi se uništila”, kaže Dekanić.

U energetskom smislu, sankcije prema njegovim riječima treba podesiti tako da što manje pogađaju onoga tko ih uvodi, kako bi se prebrodio “krizni moment u opskrbi”. Pritom po njegovim riječima treba vidjeti kako će na prijedlog Europske komisije reagirati prije svega Njemačka i istočna Europa, koje su u najvećoj mjeri ovisne o ruskom energentima, dok je zapadna Europa pogođena u znatno manjoj mjeri.

“Tako bi zemlje zapadne Europe mogla tražiti što veći opseg i trajanje sankcija”, kaže Dekanić.

Napominje da je EK iznio tek prijedlog naftnih sankcija, o kojemu treba raspravljati i odluku donijeti Europski parlament.

“Jedno su ciljevi i načela, drugo kako će se postaviti pojedine članice Unije”, kaže Dekanić.

Predsjednica Europske komisije predstavila je u srijedu u Strasbourgu prijedlog novih sankcija protiv Rusije koje uključuju zabranu uvoza sirove nafte iz Rusije u roku od šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine, sankcioniranje počinitelja zločina u Buči te odgovornih za opsadu Mariupolja.

U sklopu šestog paketa sankcija također je isključivanje najveće ruske banke Sberbanka iz SWIFT-a, zabrana emitiranja trima ruskim medijima u EU-u i zabrana lobiranja za ruske kompanije. Sankcionirat će se visoki vojni dužnosnici i pojedinci koji su počinili zločine u Buči te odgovorni za opsadu Mariupolja.

“Uvodi se potpuna zabrana uvoza ruske nafte koja se dostavlja brodovima ili naftovodima, sirove ili prerađene. Želimo osigurati postupno uvođenje zabrane na uredan način koji će omogućiti nama i našim partnerima da osiguraju alternativnu opskrbu sirove nafte unutar šest mjeseci i naftnih prerađevina do kraja ove godine”, izjavila je u Ursula von der Leyen u svom govoru u Europskom parlamentu.