Milijarde eura kojima Europska središnja banka (ECB) svaki mjesec poplavljuje financijske tokove dovele su do pada cijene novca diljem Europe.

Te milijarde trebale bi "podmazati" ekonomije, ubrzati inflacije i donijeti toliko željeni rast Starom kontinentu. No, hoće li činjenica da novca ima u izobilju, pa se i Hrvatska zadužuje po rekordno niskim cijenama unatoč rejtingu, donijeti niže kamate poduzetnicima i učiniti kredite dostupnijima? Prve brojke s terena idu u prilog tezi da će se ispod prva tri mjeseca podvući crta na blagom padu BDP-a, a do kraja godine u najboljem slučaju slijedi stagnacija, procjenjuje Hrvatska narodna banka.

Stagnaciju, i to u najboljem slučaju, očekuju i ostali analitičari. "Tijekom 2015. projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju slabi i uvelike opterećeni unutarnjim strukturnim slabostima koji onemogućuju oporavak domaće potražnje", kaže direktorica Ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević. 

Dobro gorivo – loš auto 
"U fokusu ostaje fiskalna politika, restrukturiranje javnog sektora i obuzdavanje javnog duga. S obzirom na izbornu godinu, teško je očekivati značajnije pomake", kaže glavna ekonomistica u RBA. Smatra da je ono što može učiniti HNB ograničenog dosega jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika, a uz to je Hrvatska već u prva tri mjeseca osigurala više od polovice ukupnih potreba za financiranjem.Tako su koristi od nižih kamatnih stopa imale samo države.

Slično vrijedi i za Hrvatsku, bilo da posuđuje novac u inozemstvu ili kod kuće, gdje je likvidnosti također u izobilju, jer milijarde iz financijskog sfere ne nalaze put prema realnoj ekonomiji. Hoće li se u Europi novac probiti do tvrtki, ostaje otvoreno. Ekonomist Željko Lovrinčević projekt ECB-a nazvao je povijesnim eksperimentom; za razliku od SAD-a, Europa je bankocentrična, pa zadnju riječ u priči opet imaju – banke. Domaći poduzetnici od europskih milijardi ne očekuju previše.

Zvonko Popović, vlasnike tvrtke Kanaan, smatra da ono što se događa u EU nema veze s našom realnosti. "Naša privreda je na pogrešnim osnovama pa je to kao da ulijete kvalitetno gorivo u loš auto, uzalud vam upumpavanje jer neće bolje raditi", kaže direktor Kanaana, najvećeg proizvođača 'snack' proizvoda s godišnjim prometom od 86 milijuna kuna. "Banke su multinacionalne kompanije osjećaja da trebaju pomoći privredi. Ako mogu zaraditi u Hrvatskoj puno više nego u Njemačkoj, zašto bi se dobrovoljno odrekle zarade spuštanjem kamatnih stopa", pita se Popović.

Problematične nagodbe
Vlasnik hotelskog lanca Blue Sun Jako Andabak upozorava na to da problem nije novac. "Teoretski, niže kamate u Europi trebale bi spustiti cijenu novca u Hrvatskoj i učiniti kredite dostupnijima. No, mi i danas imamo u svim financijskim institucijama višak novca, ali zbog pravne nesigurnosti bankama je teško otvoriti priču prema gospodarstvu", kaže Andabak. Očekivanja da će poplava novca srušiti domaće kamate bila bi fantastična vijest, no to bi se možda dogodilo da je ekonomija uređena, spušta loptu predsjednica HUP-a i čelnica Tehnomonta Gordana Deranja.

Uz ogradu da govori u svoje ime, Deranja kaže: "Zbog deficita, lošeg rejtinga i javnog duga, kamatne stope su visoke. Zato one kod nas neće padati takvom brzinom kao u drugim zemljama koje su bile uređene i prije krize, i to je isključivo naš krimen". Dodaje da će ovako od tiskanja eura profitirati najviše izvoznici i država. Stigne li jeftiniji novac u domaće novčane tokove, najveća odgovornost bit će tada na bankama da ga preusmjere u zdrave tvrtke, a ne u krpanje dugova problematičkih tvrtki, upozorava vlasnik Orbica Branko Roglić. "Samo nova vrijednost koja donosi nove priljeve državi može pomoći državi, ali onda istodobno mora smanjiti trošak administracije. Ode li kapital na problematične tvrtke, poput onih u predstečajnim nagodbama, bit će to izgubljen novac", smatra Roglić.