Davorka Tancer inženjerka je s više od 30 godina iskustva rada na upravljačkim pozicijama u nacionalnoj naftnoj kompaniji Ini, te jedan od vodećih hrvatskih eksperata za razvoj plinskog gospodarstva. Već pet godina na čelu je tvrtke Prirodni plin, najvećeg hrvatskog opskrbljivača tog energenta, a temeljem te funkcije i aktivan sudionik liberalizacije hrvatskog tržišta plina od samih početaka tog procesa. Za Poslovni dnevnik govori o liberalizaciji tržišta plina te zaštiti potrošača u lancu opskrbe plinom.

Kako ocjenjujete stanje na domaćem tržištu prirodnog plina?

Od puštanja u rad hrvatsko-mađarskog interkonektora kojim su povećani prekogranični transportni kapaciteti i omogućena diversifikacija nabave plina, hrvatski potrošači  više ne moraju strahovati od nestašice plina i problema s opskrbom kao što je bio slučaj tijekom hladne zime 2011./2012. kada je Hrvatska zaprimila nužne količine plina kroz ovaj plinovod što je spriječilo ozbiljnije nestašice na tržištu.

Osim sigurnosti opskrbe, interkonektor je omogućio i formalno otvaranje tržišta, no stvarna liberalizacija započela je tek prošle godine. U roku od godinu dana postignut je visok stupanj otvorenosti, barem u dijelu koji se odnosi na velike i srednje industrijske potrošače, dok mali potrošači iz ovog segmenta tek kreću u istraživanje tržišta. Veliki potrošači su prilično dobro upoznati s mogućnostima izbora opskrbljivača i uvelike koriste te mogućnosti u cilju postizanja što boljih uvjeta opskrbe plinom. U tom segmentu je prava tržišna utakmica.

Kada očekujete dolazak novih alternativnih opskrbljivača za kućanstva, po uzoru na scenarij koji se već dogodio na domaćem tržištu električne energije?

Prije svega treba napomenuti činjenicu da je cijena plina koju plaćaju hrvatska kućanstva među najnižima u Europi. Stoga je nerealno očekivati dolazak novih opskrbljivača za ovu kategoriju kupaca jer bi oni morali ponuditi cijenu nižu od trenutne regulirane cijene. Osim toga, kućanstva su vrlo specifičan tip potrošača i velika je razlika između njih i industrijskih kupaca: nema ugovorenih količina ni obveze preuzimanja, potrošnja je izrazito sezonska te zahtjeva velike kapacitete transportnih i skladišnih sustava, nema garancije naplate isporučenog plina…

Planira li i Prirodni plin razvijati taj dio biznisa?

Prirodni plin do travnja sljedeće godine ima zakonsku obvezu da kao veletrgovac po reguliranoj cijeni isporučuje plin opskrbljivačima u obvezi javne usluge. Zahvaljujući dugogodišnjem iskustvu i dugoročnom ugovoru za  kupnju plina iz domaće proizvodnje i ugovorenim kapacitetima, možemo garantirati sigurno opskrbu u svim uvjetima za ovu vrstu potrošača. Hoćemo li ostati veletrgovac ili ćemo se upustiti u izravnu opskrbu kućanstava ovisit će o zakonskoj regulativi i poslovnim odlukama.

Povećanje konkurencije dovest će do pada cijena, kako energenta, tako vjerojatno i opskrbnih tarifa. Može  li preveliki pad cijena destabilizirati tržište?

Povećanje konkurencije već je dovelo do pada cijena za industriju. Do koje razine te cijene mogu padati teško je reći, no za pretpostaviti je da svaka kompanija planira ostvariti određenu dobit u poslovanju. Čini mi se kako je tržišna utakmica u punom jeku i da određeni trgovci smanjuju svoje marže na krajnji minimum kako bi pridobili što veći udio u tržištu. No, treba imati na umu da se uz takve marže, a uslijed nepredviđenih okolnosti, poput pada prodaje, nepovoljnih tečajnih razlika ili nemogućnosti naplate isporučenog plina dovodi u pitanje opstojnost određenog subjekta. U konačnici to ipak ne znači destabilizaciju tržišta već samo potencijalnu destabilizaciju pojedinog opskrbljivača. Ono što je potrebno napraviti kako bi tržište bilo stabilno, odnosno opskrba sigurna, je uspostava sustava zaštite kupaca na način da se imenuje zajamčeni opskrbljivač koji bi preuzeo opskrbu kupaca u slučaju da ostanu bez svog opskrbljivača. Sličan slučaj je zabilježen ovog ljeta na jednom distributivnom području. Takva organizacija ne može pokriti velike industrijske kupce; na njima je da prosude pouzdanost opskrbljivača s kojim ulaze u ugovorne odnose te se zaštite komercijalnim i pravnim mehanizmima.

Treba li država razmišljati o smanjenju svog udjela u konačnoj cijeni plina?

Mislite na PDV? To je pitanje za državu koja ima različite mehanizme za regulaciju cijene energenata ukoliko želi pomoći određene kategorije potrošača.

Od sljedeće godine istječe ugovor Prirodnog plina s PSP-om. Kanite li ga produžiti ili ćete razmatrati mogućnost skladištenja plina u susjednim državama?

Iduće godine planiramo, kao i svi ostali sudionici na tržištu, tražiti kapacitete skladišta prema svojim potrebama. Naime, zakonskom regulativom određen je način raspodjele skladišnih kapaciteta. Pretpostavljam da će i dalje najveći dio kapaciteta dobiti subjekt ili subjekti koji će opskrbljivati kućanstva, što će biti poznato tek na proljeće sljedeće godine. Što se tiče skladištenja plina izvan Hrvatske, razmatramo i takve opcije sukladno tržišnim i regulatornim uvjetima. Važno je naglasiti kako je za povećanje energetske fleksibilnosti Hrvatske, a kako bi ona mogla postati izvoznik plina, ključan dvosmjerni tok plina na međudržavnim interkonekcijama.

Hrvatska vlada najavljuje novi veliki ciklus istraživanja ležišta ugljikovodika u Hrvatskoj. Je li realno očekivati da bi otkriće značajnijih novih rezervi rezultiralo nižom cijenom tog energenta na tržištu?

Sa mog stanovišta kao direktorice tvrtke koja se bavi trgovinom plina u situaciji kad je tržište potpuno otvoreno cijena je uglavnom odraz ponude i potražnje. Postoji mit u Hrvatskoj oko cijena plina s obzirom da imamo domaću proizvodnju pa se očekuje da se taj plin prodaje ispod tržišnih cijena. Pri tome se zaboravlja da potencijalni proizvođači plina moraju postići odgovarajuću cijenu da bi povratili ulaganja te da oni prodaju robu koja ima svoju tržišnu cijenu. Ako cijenu neće moći postići na domaćem tržištu, okrenut će se regionalnom. Domaću proizvodnju treba gledati kao element sigurnosti opskrbe plinom koja jamči određenu dozu stabilnosti, što se i potvrdilo tijekom plinskih kriza kada smo bili i sretni što imamo domaći plin.

Kako motivirati kupce

Plinofikacija Dalmacije odvija se sporijim tempom nego što se to očekivalo. Koji su, po Vama, glavni razlozi tomu?

Ključni razlog je teška situacija u gospodarstvu. Recesija i nelikvidnost ne dopuštaju tvrtkama investiranje u plinske priključke i novu opremu. Ista je situacija i sa kućanstvima s ovog područja kojima je plin nepoznanica, a uz to traži prilična početna ulaganja. Plinofikacija se može poduprijeti s odgovarajućim tarifnim sustavom za distribuciju koji će omogućiti povrat investicija kroz duže regulatorno razdoblje. Na taj način ostvaruju se niže tarife za prve kupce koji se priključuju.