S ukupnim prihodima od gotovo 28 milijardi kuna, hrvatska IT industrija, “perjanica hrvatskog gospodarstva” kako joj često tepaju, nastavila je rasti i u izazovno pandemijsko doba, premda nešto skromnije sa zabilježenih 3,3 posto rasta što je manje od dvocifrenih stopa proteklih godina.

“Pozdravljamo svaki takav uspjeh s obzirom na pandemijski pad hrvatskog BDP-a”, kažu iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) koja je jučer predstavila novu analizu hrvatske IT industrije u kojoj su, uslijed svih okolnosti i izazova, istaknuti rast prihoda te rast broja zaposlenih i broja novoosnovanih poduzeća.

Hrvatska bilježi 34.726 zaposlenika u IT industriji koji čine 3,5 posto ukupnog broja zaposlenih osoba u Hrvatskoj. Samo lani ta je brojka porasla za 5,8 posto, a zaposlenih je gotovo 2000 više nego 2019. godine.

Također, IT industrija sa svojih je 5707 većih i manjih kompanija činila 4,1 posto od ukupnog broja hrvatskih poduzeća, u kojima prosječna neto plaća iznosi 9000 kuna neto, iz čega proizlazi da su u IT industriji plaće za 60 posto više od prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Dominira među gradovima i mjestima Grad Zagreb koji bilježi čak 21,7 milijardi kuna od ukupnog prihoda IT industrije. Slijede ga Istarska županija s 1,41 milijardom kuna i Zagrebačka županija s 838 milijuna kuna.

Najveće stope prihodovnog rasta zabilježene su u Šibensko-kninskoj (35,1 posto), Požeško-slavonskoj (28,5 posto) i Karlovačkoj županiji (27,7 posto).

Pozornicu su ponovni preoteli rezultati izvoza koji bilježi prihod od devet milijardi kuna, što u odnosu na 2019. godine označava rast za čak 13 posto, odnosno milijardu kuna. Najjači je bio izvoz računalnih usluga koji je prihodovao 731 milijun eura.

HGK je prvi put dio ove studije posvetio startupima, odnosno IT tvrtkama do sedam godina starosti. U anketi provedenoj među 70-ak startupa, većina je izjavila da su njihove snage razvoj softvera (86 posto), inovacije i istraživanje (67 posto) i poduzetništvo (64 posto).

Kao najveće izazove navode one financijske (50 posto), ekonomsko okruženje (41 posto) i nepredvidivost na tržištu (36 posto).

Raste i ulaganje u istraživanje i razvoj (IR) IT sektora, na što je lani otpalo 718 milijuna kuna, točnije 10,5 posto više novca nego 2019. godine i gotovo 240 posto više nego prije pet godina.

Nakon usporavanja IT industrije u pandemijskoj 2020. godini, u HGK-u očekuju ove i sljedeće godine povratak dvocifrenim stopama rasta.

Smatraju da će 2021. prihodi porasti za 11 posto na gotovo 31 milijardu, a sljedeće bi godine prema prognozama trebali dostići više od 34 milijarde kuna.

Na jednom od panela sudjelovali Robert Blažinović, Plamenko Barišić, Tomislav Bronzin, Denis Fusek i Boris Žitnik/PD

“Brojke su jedno, a život drugo, odnosno izazovi s kojima se suočava IT industrija”, napomenuo je nakon predstavljanja rezultata Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj.

Smatra da domaća IT industrija može više, ali i da istovremeno tvrtke žele biti prava strateška industrija, što je po svim brojkama logično. No nikako da IT industrija do tog statusa dođe.

Radoš je naveo dvije potrebne aktivnosti glavnih aktera, poduzetnika i udruženja pri HGK. Prva je revizija Strategije pametne specijalizacije u kojoj bi se IT industrija trebala nametnuti vertikala.

“Kada bi IT to konačno postao, smatramo da bi se otvorila mogućnost produktizacije IT industrije, što znači otklon od dominantno servisnog opredjeljenja i pružanja usluga za nekoga tko je vlasnik patentnih prava i licenci. Dajte nam novac koji ide iz istraživanja razvoja i inovacija, da mi razvijamo vlastite produkte i neka netko drugi za nas radi pojedine komponente. Da bismo ostvarili da IT bude vertikala, imamo tri mjeseca vremena, u suradnji s HUP-om, CISex-om i CroAI-jem pa da to ima smisla.

Druga stvar je da IT industrija aktivno sudjeluje u digitalnoj transformaciji hrvatskog društva. Tu je ponovno Strategija digitalne transformacije gdje moramo pokazati da se ona bez kvalitetnog i jakog IT-ja neće moći provesti, kao ni digitalna transformacija kompletnog hrvatskog društva i gospodarstva”, poručio je Radoš.

Predsjednik Udruženja za IT HGK Goran Mrvoš istaknuo je da tvrtke trebaju isprobavati, uložiti vrijeme, doživjeti i neuspjehe prije uspjeha, te da su ključan dio industrije za konkurentnost istraživanje i razvoj.

“U DNK IT kompanija ugrađena je promjena, no trebamo brži tempo”, istaknuo je Mrvoš.

Mile Horvat, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavio je za 2022. Strategiju pametne specijalizacije čija je izrada u tijeku, te posebno naglasio donošenje nacionalnog plana digitalne transformacije i umjetne inteligencije. Istaknuo je pritom da je IT industrija važan dio Nacionalne strategije razvoja do 2030.

‘Budućnost je svijetla uz IT’

Već se neko vrijeme sve više javno raspravlja o porastu paušalnih obrta među IT-jevcima, što je bila jedna od tema panel rasprave pod nazivom Budućnost je svijetla uz IT.

Načelnika Sektora za industrijsku politiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Roberta Blažinovića zabrinjava veliki broj novoosnovanih poduzeća koji ne korespondira s rastom prihoda i sa zapošljavanjem. Kako Blažinović smatra, to nije dobro za konkurentnost Hrvatske.

Potpredsjednik Udruženja za IT HGK i predsjednik Uprave tvrtke King ICT Plamenko Barišić kaže da podržava poduzetnike, no da su u ovom slučaju izazov neravnopravni uvjeti. S time se složio i Tomislav Bronzin, potpredsjednik Udruženja za IT HGK i direktor tvrtke Citus.

“Problem su neravnopravni uvjeti u odnosu na strane tvrtke za razliku od naših tvrtki koje imaju domicil u Hrvatskoj. Oni su nedostupni hrvatskom zakonodavstvu i mogu se baviti prikrivenim zapošljavanjem, što je kod nas zabranjeno.

Hrvatske tvrtke često koriste paušalne obrte, ali treba spriječiti da tvrtke ili paušalisti stradaju zbog legalnih poslovnih odnosa dok se ilegalne stvari pokušava zakonski regulirati”, rekao je Bronzin. Istaknuo je između ostalog da u njihovu udruženju žele potaknuti, ali i omogućiti IT tvrtkama da razvijaju produkte umjesto samo pružanja usluga.

Član Vijeća Udruženja IT HGK i direktor tvrtke Lama, Denis Fusek, istaknuo je IT kao najpropulzivniju industriju na svijetu koja je dio svake druge industrije. Pogotovo je to, kako je rekao, vidljivo u softverskom dijelu kao najbrže rastućem.

“Imamo znanje, ljude i školski sustav koji to može generirati. Pametnim razvojem možemo biti konkurentni, moramo ulagati u ljude, kapacitete, razvoj. No, što se paušalnog obrta tiče, došli smo do zasićenja i ljudi traže posao na kojem će više zaraditi, zato i otvaraju paušalne obrte. Mislim da postoji još prihoda koje ovdje ne vidimo, ali su generirani u IT industriji”, rekao je Fusek.

Nedavno je državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva Bernard Gršić rekao da je 9,5 milijardi kuna u Nacionalnom planu za oporavak i otpornost predviđeno za digitalne za digitalnu transformaciju.

Nikola Modrušan, načelnik Sektora za razvoj digitalne infrastrukture Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, predstavio je Centar dijeljenih usluga na kojem će tijela javnog sektora smjestiti svoju informacijsko-komunikacijsku opremu i e-usluge. Riječ je o projektu vrijednom 360 milijuna kuna koji je već uspostavljen. Radi se o Tier 3 podatkovnom centru u kojem je već smješteno 220 institucija, od planiranih 300 do kraja 2023. godine.

Osvrnuo se i na Strategiju digitalne Hrvatske digitalna Hrvatska i jačanje međuinstitucionalne suradnje i koordinacije za uspješnu digitalnu tranziciju društva i gospodarstva, koja mora biti gotova do kraja sljedeće godine, a na čitanju u Vladi mora se pojaviti u lipnju sljedeće godine.

O izazovima i prilikama za ovakve tvrtke bilo je riječi na drugom panelu konferencije na kojem su sudjelovali startupi koji će se predstaviti u Las Vegasu u siječnju na CES-u, najvažnijem svjetskom sajmu potrošačke elektronike.