U kolovozu ove godine drugi rođendan slave Biljkoborci, zagrebački entuzijasti koje je okupila ljubav prema biljkama i vrtlarstvu, a čija je popularnost porasla tijekom pandemije koronavirusa, zbog koje je veliki broj ljudi u (samo)izolaciji.
Mnogi su to vrijeme iskoristili za nove hobije i aktivnosti, između ostalog i za stvaranje vrta u svojim domovima koji im dovode Biljkoborci. Peteročlani tim zaslužan je za Čašice Zemlje, posudice za sadnju jestivih biljaka u nekoliko vrsta koje možete naručiti putem webshopa, uz savjete kako bi rezultati bili što bolji.
“Sve se vrti oko početnog koncepta papirnate/kartonske posudice sa zemljom i sjemenom za prvu vrtlarsku avanturu. Danas imamo desetak različitih vrsta u ponudi, a uskoro im pridružujemo još pet. Osim posudica za sadnju, bit će i nekih drugih biljno-zabavnih stvarčica, trudimo se stalno smišljati nove stvari i ne ponavljati se”, objašnjava nam Marina Andrijašević, glavna inicijatorica Biljkoboraca. Kaže da Biljkoborci vole svo bilje, ali ipak su zaljubljeni u ono jestivo iz jednostavnog razloga – vole grickati plodove svog rada.
Eksperimentiranje bez straha
“Ako ste početnik, zgrabite mentu, bosiljak, origano i slično; začinsku ekipu koju je uvijek dobro imati pri ruci u kuhinji. Kad malo skupite iskustva, dajte si šansu sa cherry rajčicama, chili papričicama i ostalim malim plodonosnim biljkama koje možete uspješno uzgojiti u teglama. Eksperimentirajte bez straha. Najgore što se može dogoditi je da biljka ne preživi. Ništa zato, probat ćete s nekom drugom”, kaže Andrijašević.
Svaki njihov proizvod dolazi s uputstvima za upotrebu i par savjeta i trikova za daljnje snalaženje, a najpopularniji su Bosiljak, Cherry Rajčica i Dragoljub, jednostavan za uzgoj i potpuno jestiv, i lišće i cvijeće.
“Biljke ne da su dobra i korisna odluka nego najbolja moguća. Istraživanja dokazuju da vrtlarenje u bilo kakvom obliku pozitivno utječe na psihofizičko stanje i da vam može donijeti samo dobro. Od uzbuđenja iščekivanja prvih klijanaca do berbe vlastitih rajčica s balkona – nije li to upravo ishodište koncepta domaće hrane?
Ne biste li radije jeli svoju salatu od vječno ‘domaćih’, špricanih s polica supermarketa? A da ne spominjemo trenutačni stres življenja, dobavu namirnica, izlazak u prodajne centre, te nekoć neprimjetne, a danas prijeteće svakodnevne situacije. Vrtlarenje je zen umijeće koje vas tjera da usporite, da se približite nekom starom, zaboravljenom ritmu života i doista je sjajan kontrapunkt ludilu oko nas”, tumači Andrijašević koja poručuje ljudima da maštaju, eksperimentiraju i budu strpljivi. Savjetuje da najprije pogledaju uvjete koje imaju i naprave strategiju u odnosu na njih.
“Možemo reći da je današnje vrijeme donijelo biljke i brigu za njih pod svojevrsna svjetla reflektora i napravilo od njih, ako hoćete, i trend. Što znači da je internet prepun biljnih blogova, savjeta i ideja što i kako dalje. Uronite u biljni svijet malo po malo i dopustite mu da izdominira. Sve se može i u stanu, ne brinite; kompostiranje, klijanje, presađivanje”, navodi sugovornica.
Tim Biljkoboraca čine dizajneri i arhitekti pa su i ambalaže kreativne i zanimljive, poput 3D printanih posudica za sadnju u obliku slova. Krenuli su kao dvojac, a danas ih je petero – Nika Vujević kao administrativno-logistički stup koji prizemljuje tim, Iva Roso kao najnovija snaga u prodaji i organizaciji, Dorja Horvatić kao dizajnerski tata-mata, Luka Vlahović odgovoran za cijeli proces proizvodnje, te Marina Andrijašević koja ih je sve okupila. Nedavno su otvorili dućan na zagrebačkoj Trešnjevci, no s početkom pandemije zaključali su bravu i preselili sve na webshop jer im fizički dućan nije bio jedini kanal prodaje.
Još da ‘srede’ pakiranje zemlje
“Odlučili smo biti odgovorni prvenstveno prema radnicima i kupcima, bez obzira na cijenu. Iskreno ćemo vam reći – s obzirom na to da je dućan ionako krenuo puno bolje nego smo i sami to očekivali, početkom godine smo se našli u neuobičajenoj gužvi i proizvodnji pa nas je ova cijela situacija na neki dobar način malo usporila i omogućila nam, silom prilika, puno vremena za ‘brainstormanje’ i razvoj novih proizvoda, što najviše volimo.
Tako da, koliko god je ovo sve značajan financijski udarac za nas jer nam veliki dio posla inače dolazi iz područja poslovnih evenata i izrade poklona, možete pretpostaviti kako trenutačno stojimo na tom polju… no za kreativnu dušu je više poput melema”, kaže Andrijašević.
Najprije su održavali komunikaciju preko Zooma i WhatsAppa, a kako je naglo porasla potražnja preko webshopa, morali su, kaže, nastaviti s proizvodnjom u fizičkom prostoru, uz zaštitnu opremu i poštivanje razmaka. Većinu sjemena nabavljaju iz Poljovrta, a premda bi željeli imati domaće, stare sorte i nekomercijalno sjeme, zbog hrvatskih zakona kažu da to još nije moguće pa se trude pronaći najbolju moguću zamjenu.
“Najveća nam je želja imati potpuno biorazgradivu ambalažu i veseli nas što smo sa svakim novim proizvodom sve bliži ispunjenju te želje. Još samo da ‘sredimo’ pakiranje zemlje u biorazgradivu vrećicu – i slavimo pobjedu”, kaže inicijatorica.
