Suradnja domaćih proizvođača, posebice većih prehrambenih kompanija i trgovačkih lanaca, uvijek je bila i većina vodećih brendova domaće prehrambene industrije zauzima vrlo dobru poziciju na policama većine trgovačkih lanac.

No, posljednjih godina i manji su proizvođači došli u fokus trgovačkih lanaca, ali i samih prehrambenih kompanija te njihovi proizvodi sve lakše pronalaze put do polica ili pak kroz kooperantske odnose postanu djelom proizvoda prehrambenih divova poput Podravke, Vidnije, Pivca, Dukata, PIK-a, Belja i Badela. Korona kriza taj je trend gotovo preko noći drastično potpirila.

“Glavni problem proteklih godina bila je usitnjena proizvodnja, male količine te nepostojanje jakih udruženja proizvođača koji bi trgovačkim lancima mogli isporučiti dovoljne količine, kontinuitet i sigurnost isporuke.

Svijest o potrebi udruživanja naših OPG-ova i dalje nije na zavidnoj razini kao što je to u drugim EU državama. Pandemija Covida-19 otvorila je brojna pitanja o samodostatnosti i potrebi za boljom organizacijom proizvođača. Zbog straha od mogućih prekida u lancu opskrbe te potencijalnih prijetnji nestašica koje su se pojavile iznenada i bez najave, i trgovački lanci sve više traže prostor za bolju suradnju, koju bi sada trebalo iskoristiti. Većina trgovačkih lanaca u trenutku ovih prijetnji okrenula se domaćim proizvođačima te ih pozivala da im se priključe u opskrbi˝, objašnjava Zvjezdana Blažić, stručnjakinja iz konzultantske tvrtke Smarter.

Nove navike

Pandemija je, ističe Blažić, potaknula i kratke lance opskrbe pa se većina proizvođača okrenula dostavama na kućni prag što je još jedan dobar kanal prodaje i distribucije jer tako roba stiže svježa i tek ubrana s polja. Također, upozorava Blažić, pandemija je dovela i do promjene potrošačkih navika. Već je vidljivo da kupci racionalnije troše, zbog straha od ekonomske krize. Trgovci i industrija ove trendove brzo prepoznaju pa je i već primjetno da se prilagođavaju ovim trendovima te nastoje u ponudi imati one proizvode koji su najtraženiji i zadržati cjenovnu konkurentnost.

“Hrvatski potrošači žele kupovati domaće proizvode, ali ih moramo proizvoditi u dovoljnim količinama i oni moraju postići cjenovnu konkurentnost u odnosu na uvozne robe, jer je kupovna moć i dalje ključni faktor u odabiru proizvoda. Zato je važno kroz nove poljoprivredne politike napraviti zaokret kako bismo postali svjesni svih kritičnih točaka u našoj proizvodnji, potaknuli uz veću proizvodnju i udruživanje, te razvili neophodnu i horizontalnu i vertikalnu integraciju. Žilavost trgovine i prehrambene industrije uvijek je bila velika, a to se najbolje vidjelo u ovoj pandemiji koja je utjecala na promjenu poslovnih modela novim okolnostima. Nadam se da će se i mali proizvođači hrane brže prilagoditi novim trendovima te iskoristiti želju svih sudionika u lancu vrijednosti hrane da se poveća konzumacija domaćeg i svježeg”, poručuje Blažić.

Virtualne tržnice su bile rješenje mnogima koji su tijekom pandemije tražili domaće, a Green Market jedna je od onih u kojima se u par klikova može naručiti domaće proizvode direktno od 20-ak lokalnih proizvođač.

Najveća ponuda je u segmentima povrća, meda i pčelinjih proizvoda te biljnih pripravaka i prirodne kozmetike.

“Green Market pomaže hrvatskim proizvođačima plasirati proizvode na inovativan i praktičan način, kroz web shop i digitalizaciju poslovanja što je ključno za održivost svakog biznisa pa i lokalnog OPG-a. Interesa ima i rast je linearan, no treba još vremena da se priča proširi i zaživi u punoj snazi. Ljudi se danas sve više i više okreću online kupovini tako da vjerujemo da će kupnja domaćih prehrambenih proizvoda putem internet trgovine uskoro biti popularna kao i kupovina primjerice tenisica. Naši OPG-ovi su vrijedan dio poljoprivredne zajednice koja je temelj za održivi gospodarski rast naše zemlje i njezinu bolju budućnost”, poručuje Ines Marić iz Green Marketa.

Poseban korona natječaj

Iz Kauflanda kažu kako su mali proizvođači i OPG-ovi važan segment poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, a kako bi njihov rad bio isplativ te im se pružila sigurnost, dugogodišnja praksa ovog trgovačkog lanca je suradnja s domaćim proizvođačima iz cijele Hrvatske.

“Usred korona-krize kroz projekt ‘Naše mi najbolje paše’ uputili smo javni poziv na suradnju domaćim malim proizvođačima mliječnih proizvoda, mesnih prerađevina, jaja, ulja, svježih sokova, domaće tjestenine, voćnih namaza, čajeva i biljnih proizvoda, slatkiša i kolača, proizvoda od meda, brašna te konzerviranog povrća.

Odaziv je bio izniman, pristiglo je 137 prijava, u samo mjesec dana ulistano 150 proizvoda te je ostvarena suradnja s 40 malih proizvođača. I dalje ćemo nastaviti s takvim oblikom suradnje podržavati naše male proizvođače. Od Slavonije i središnje Hrvatske preko sjeverozapadne Hrvatske i Dalmacije još prije ovog poziva ostvarena je suradnja s više od 60 dobavljača”, pohvalili su se iz Kauflanda.

Domaći OPG-ovi

Lidl u Hrvatskoj trenutno surađuje s više od 300 domaćih dobavljača. Kako kažu iz ovog lanca, prilikom odabira dobavljača cilj i želja im je da suradnja s hrvatskim proizvođačima što im u većoj mjeri i uspijeva.

“S obzirom na ova naša usmjerenja, 2013. godine pokrenuli smo brend Okusi zavičaja i u ponudu tada uvrstili 60-ak proizvoda iz svih krajeva. Brend Okusi zavičaja doživio je veliki uspjeh kod naših kupaca, a linija se svake godine nadopunjava novitetima iz Hrvatske, pa tako danas broji ukupno preko 100 proizvoda, od čega je oko 90 proizvoda u stalnom asortimanu.

Tri godine kasnije, projekt je proširen projektom Okusi svoj zavičaj u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom te su pozvali domaće proizvođače voća i povrća da se prijave na natječaj, po čijem su završetku odabrani najbolji dobavljači i uvršteni u asortiman Lidla Hrvatska. Uzevši u obzir jačanje potražnje kupaca za proizvodima po tradicionalnim recepturama i iz drugih segmenata robnih grupa, projekt je dodatno proširen unutar istoimenih Lidlovih akcijskih tjedana.

Tijekom akcijskih tjedana nekoliko puta godišnje u ponudi imamo proizvode manjih regionalnih, lokalnih proizvođača te OPG-a, a trenutno raspolažemo s bazom od više od 60 proizvođača i OPG-a te više od 200 proizvoda, uključujući i asortiman voća i povrća. Cilj nam je i dalje kontinuirano djelovati u smjeru njezinog povećanja”, poručili su iz Lidla.

Po suradnji s domaćim proizvođačima poznat je i Konzum koji od njih nabavlja gotovo sve kategorije proizvoda koje su na policama, od voća i povrća pa do ribe, mesa i neprehrambenih proizvoda.

“U trenutku izbijanja epidemije u Hrvatskoj i zatvaranja granica glavnom komparativnom prednošću pokazalo se naše prepoznavanje truda i rada domaćih poljoprivrednika i OPG-ova te podrška razvoju hrvatske poljoprivrede. Konzumova je strateška orijentacija oduvijek bila na domaću proizvodnju i proizvođače, kao i partnerski odnos s malim i velikim dobavljačima iz svih dijelova Hrvatske, što kupci prepoznaju. Nabava uvijek ide primarno od domaćih proizvođača, nerijetko čak i nauštrb same cijene, a cilj je da se na policama nađe što veći broj kvalitetnih domaćih proizvoda, uz održivi model suradnje i za dobavljače i za nas”, pohvalili su se iz Konzuma.

Dugoročni projekti

Dugoročnim projektom Najbolje iz Hrvatske Konzum želi osigurati dodatna mjesta na svojim policama diljem Hrvatske malim domaćim proizvođačima, a u okviru projekta je do sada već uspostavljena suradnja s 200-ak novih malih proizvođača. U suradnji s klasterom Mali hrvatski proizvođač, kupcima su u posebno uređenim prostorima u nekoliko prodavaonica ponudili izbor kvalitetnih domaćih proizvoda od malih domaćih proizvođača.

Najveći broj domaćih proizvođača je u kategoriji voća i povrća, u kojoj Konzum podržava ukupno 4000 malih i velikih proizvođača iz svih dijelova Hrvatske, a preko svojih dobavljača posredno surađuje s njih 3000.

“Konzum je u posljednjih desetak godina uložio značajna sredstva u otkupno-pakirne centre, uz pomoć kojih osigurava kontinuitet isporuke domaće robe na svojim prodajnim mjestima. Već godinama dokazujemo da smo glavni partner hrvatskih proizvođača, jer voće i povrće hrvatskog porijekla čini oko 80% njegovog ukupnog prometa u ovoj kategoriji.

Kad je riječ o svježoj morskoj i slatkovodnoj ribi čak 80% osigurava kroz suradnju s vodećim domaćim ribarima i uzgajivačima. U asortimanu neprehrambenih proizvoda Konzum surađuje s 40-ak domaćih proizvođača već duži niz godina, a s nekima od njih ona se bazira i na proizvodnji privatne marke. Primjerice većina asortimana čarapa i hulahop programa dolazi od domaćih proizvođača, a i čak 80 posto asortimana svijeća i suvenira osiguravaju hrvatski proizvođači, baš kao i pirotehniku i ogrjev”, ističu iz Konzuma.

Razvoj manjih proizvođača godinama potpomaže i dm koji im uz prodajnu mrežu, na raspolaganje stavlja i marketinške stručnjake i kanale promocije te podršku u razvoju brendinga i ambalaže proizvoda.

“Osobito se ponosimo suradnjom s 35 dobavljača hrvatskih eko proizvoda od kojih su neki i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. U prošloj poslovnoj godini prodaja hrvatskih ekoloških prehrambenih proizvoda rasla je za gotovo 12 posto što ukazuje na to da smo ostvarili cilj i kupcima približili proizvode hrvatskih proizvođača. Otvoreni smo za svaki oblik suradnje koji nam pomaže da obogatimo ponudu kvalitetnim proizvodima te smo fokusirani na daljnje širenje ponude domaćih proizvoda u kategoriji ekološke kozmetike i prehrane”, istaknula je Tanja Hrvojević, menadžerica za asortiman osviještene prehrane u dm-u.

I iz Badela su se pohvalili kako su orijentirani na otkup sirovine od domaćih proizvođača kad god je to moguće. Otkup rade direktno od malih ili od malih proizvođača udruženih u zadruge,a svake godine otkupljuju zeleni orah, višnju Marasku i šljivu za proizvodnju jakih alkoholnih pića te grožđe i vino za potrebe vinske proizvodnje.

“U području otkupa sirovine za jaka alkoholna pića nemamo ugovorenu dugoročnu suradnju, jer ti proizvođači nisu udruženu u asocijacije, a pojedinačno imaju male površine i proizvodne resurse. Zato u vrijeme otkupa organiziramo punktove na kojima preuzimamo voće i imamo manje-više iste male proizvođače koji nam dovoze voće na otkup”, objasnili su iz Badela.

U proizvodnji vina imaju 30-ak godina dugu suradnju s malim proizvođačima bilo da su u pitanju poljoprivredne zadruge, koje okupljaju male proizvođače i koje za njihove potrebe otkupljuju grožđe i proizvode zaštićene kategorije vina ili pak kroz direktnu suradnju s malim proizvođačima – kooperantima.

“Suradnja s malim proizvođačima je ključna, ne samo danas – oduvijek je bila, jer njima trebaju pouzdani partneri, koji imaju stabilne tržišne pozicije i kvalitetne kanale prodaje za plasman njihove robe. Mali proizvođači najčešće nemaju razvijenu proizvodnju do finalnog proizvoda i trebaju im partneri za otkup njihovih proizvoda/sirovine. Radi se o malim poljoprivrednim gospodarstvima u kojima je egzistencija cijelih obitelji vezana za poljoprivrednu proizvodnju, a kroz to i dugoročna opstojnost ruralnih područja. Na malim gospodarstvima se još uvijek uzgajaju autohtone sorte voća i grožđa poput višnja Maraske grožđe Plavac mali, Pošip, Babić, Rukatac /Maraština,Debit…) koje su specifikum naše zemlje i daju dodatnu vrijednost u ponudi hrvatskih autohtonih proizvoda. S druge strane, mi sebi tako osiguravamo kvalitetnu sirovinu i ono što je najvažnije sorte voća i grožđa koje se ne mogu nabaviti nigdje izvan Hrvatske što nam daje komparativnu prednost na tržištu. Generalno, za gospodarstvo Hrvatske u cjelini je iznimno važna opstojnost malih seoskih gospodarstava i opstojnost ruralnih sredina”, smatraju u Badelu. Surađuju s cca 1 500 kooperanata kroz sedam vinarija, zadruga i djelom direktno, a najviše kooperanata imaju u vinogradarskoj i vinarskoj proizvodnji. “Zahvaljujući takvoj suradnji opstalo je vinogradarstvo na dalmatinskim otocima, a tijekom godina suradnje razvili smo nove ili unaprijedili postojeće brendove, uložili ogromna sredstva u njihov marketing i unapređenje kvalitete te ih učinili prepoznatljivim hrvatskim proizvodima. Akvizicijom Vinoploda tek trebamo preuzeti i nanovo razviti odnose s malim proizvođačima autohtonih sorti grožđa Babić i Debit. U domeni jakih alkoholnih pića i otkupa sirovina za tu proizvodnju želimo stvoriti čvrste kooperantske odnose s malim proizvođačima, prije svega na proizvodnji i otkupu šljive za kojom imamo velike potrebe, ali je slab interes malih proizvođača. Mi smo hrvatska kompanija i kao takva uvijek će nam biti prioritet koristiti hrvatske sirovine za razvoj novih proizvoda”, poručuju iz Badela.

Pametno ulaganje

I u Grupi Pivac čine sve kako bi potaknuli domaću proizvodnju i osigurali što veći udio domaće sirovine u svojim proizvodima te godinama rade na revitalizaciji domaće stočarske proizvodnje. Osim uzgojem junadi na vlastitim farmama u Karlovcu i Pitomači, domaće svježe meso za potrebe njihove proizvodnje osiguravaju suradnjom s domaćim uzgajivačima junadi i svinja.

“Projekt širenja kooperacije s hrvatskim farmerima pokrenuli smo početkom 2016. godine, nudeći potencijalnim suradnicima osigurane odojke vrhunske genetike, hranu za kompletan tov u trajanju 95 do 100 dana, što im je omogućilo optimizaciju proizvodnje uz najmanje tri turnusa godišnje. Uz to, naš je model kooperacije uzgajivačima pružio sigurnost kroz fiksnu cijenu usluge tova po kilogramu prirasta te vrlo kratke rokove isplate, unutar svega tjedan dana. Projekt je ostvario impresivne rezultate te je broj svinja uzgojenih na farmama naših kooperanata u četverogodišnjem razdoblju narastao s 40.000 na 175.000 na kraju 2019. Dodatno otkupljujemo oko 50.000 komada svinja na domaćem tržištu˝, ističe Igor Miljak, predsjednik Uprave PPK karlovačke mesne industrije ispred Grupe Pivac.

Danas surađuju s 80-ak domaćih uzgajivača svinja, od kojih se najveći broj nalazi na području Slavonije i Međimurja. Što se tiče junećeg mesa, na svoje dvije farme u okolici Karlovca i Pitomače te farmama kooperanata za uzgoj junadi lani su stavili u tov 9000 grla, a klaonički obradili više od 11.000, od čega više od 6000 komada iz vlastitog uzgoja.

“Naša je tendencija nastavak širenja kooperacije sa svim zainteresiranim domaćim proizvođačima. Smatramo da je takav pristup ključan, ne samo zbog interesa naše mesoprerađivačke grupacije kojoj je dugoročni cilj osigurati siguran i stalan izvor domaće sirovine, već i zbog dobrobiti hrvatskog agrarnog sektora i cjelokupnog gospodarstva. Situacija s koronavirusom, ukazujući na opasnost ovisnosti Hrvatske o vanjskim tržištima po pitanju hrane, samo je stavila u fokus ono na što mi u upozoravamo godinama, a to je važnost samodostatnosti. Nudeći domaćim uzgajivačima maksimalno poticajne uvjete, svakako i dalje planiramo raditi na ostvarenju toga cilja, no bez obzira na sve napore, treba jasno reći da nedostatnost domaće sirovine nije problem koji bi ijedna tvrtka mogla riješiti sama. Stoga koristimo priliku kako bismo u ovo predizborno vrijeme još jednom istaknuli potrebu konzistentne, kvalitetne agrarne politike na državnoj razini, čije će mjere biti usmjerene direktno prema domaćim proizvođačima. Jedino tako moguće je ostvariti konkretne rezultate po pitanju samodostatnosti sirovine za domaću prehrambenu industriju”, poručuje Miljak.

Podizanje proizvodnje

Poticanje razvoja domaćeg gospodarstva i podizanje domaće proizvodnje ključna su odrednica dugogodišnje strategije PIK Vrbovca u kojem ističu kako se iz situacije s epidemijom vidi koliko je značajno ulagati u nju.

“Mi smo tu uvijek prednjačili pa smo tako danas najveći otkupljivač stoke na domaćem tržištu crvenog mesa. Kompanija surađuje s više od stotinu farmi rasprostranjenih diljem Hrvatske, a iz hrvatskog uzgoja u PIK godišnje dolazi više od 350.000 svinja i 35.000 goveda, što bi značilo da od ukupne količine domaće stoke PIK otkupi 50% svinja i oko 40% goveda koje se plasira na domaće i na izvozna tržišta”, kažu iz PIK Vrbovca.

PIK je 2011. prvi među mesnim industrijama potpisao Ugovor o dobrovoljnom označavanju svježeg svinjećeg pakiranog mesa s Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, a do danas je i najveći nositelj oznake “Meso hrvatskih farmi” na tržištu crvenog mesa. PIK-u je također važan i rad udruge Baby Beef koja okuplja proizvođače tovne junadi pa tako otkupljuje juneće meso od svih velikih dobavljača i plasira ga na 1000 prodajnih mjesta.

I Belje je godinama posvećeno domaćoj proizvodnji “Od polja do stola”. Na 25 farmi Belje ima 4000 krava, a s kooperantima godišnje proizvede 16.000 komada tovne junadi i 255.000 svinja. Jedan od temelja uspješne stočarske proizvodnje upravo je suradnja s malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, kooperantima Belja. Partnerski odnosi omogućili su siguran i kontinuiran tov svinja i junadi na više od 80 farmi OPG-ova diljem Hrvatske što je značajno doprinijelo očuvanju stočnog fonda i proizvodnji domaće hrane.

“Stočarska proizvodnja na OPG-ovima zahtjeva dobro organizaciju i značajnu farmsku infrastrukturu zbog čega smo razvili tipske objekte za proizvodnju svinja koji su identični onima na farmama Belja u kojima se koriste najbolja tehnološka rješenja u proizvodnji svinja i osigurava dobrobit životinja. Uz osiguravanje visoko kvalitetne domaće stočne hrane kooperantima omogućujemo stručnu podršku nutricionista u hranidbi i veterinarsku službu koja je u svakom trenutku na raspolaganju svim kooperantima. Važan dio suradnje su edukacije i praćenje novih tehnoloških rješenja u poljoprivredi”, objašnjavaju iz Belja i poručuju kako nastavljaju širiti svinjogojsku kooperaciju te pozivaju uzgajivače na suradnju. Grupa Vindija od samih početaka surađuje s brojnim lokalnim proizvođačima koji su svoje poslovanje započeli kao mala obiteljska gospodarstva.

“Kroz kontinuitet suradnje i uz podršku velikog, brzorastućeg sustava kao što je Vindija te podršku ulaganjima u proizvodne procese i tehnologiju, povećana je efikasnost rada, što je rezultiralo i povećanjem količina isporučene vrhunske sirovine za daljnju preradu. Vindija je kroz desetljeća najviše ulagala upravo u tehnologiju i standardizaciju proizvodnje prema kriterijima najzahtjevnijih tržišta, pa smo prvi u Hrvatskoj imali EU izvozni broj, a paralelno s tim, naši su kooperanti prolazili put rasta od izvornih obiteljskih gospodarstava do kompleksnijih poslovnih subjekata – primarnih proizvođača koji održavaju gospodarsku aktivnost u ruralnim krajevima Hrvatske, i koji standardom kvalitete danas mogu parirati bilo kome u Europi. U tom razvoju, pružali smo i pružamo različite oblike podrške, prije svega znanje i potpore investicijskim ciklusima kako bi domaća primarna proizvodnja bila konkurentna i zadovoljavala stroge standarde kvalitete”, objašnjavaju iz Vindije.

Poticanje investicija

Svojih 1373 kooperanata kontinuirano potiču na investicije, pri čemu im osim savjetodavne pružaju i konkretnu pomoć u izgradnji potrebne infrastrukture, čime izravno potiču širenje kapaciteta i rast njihovog poslovanja, a time i otvaranje novih radnih mjesta.

“U mesnom asortimanu imamo zaokruženi ciklus od polja do stola, pa kooperante opskrbljujemo i GMO free stočnom hranom te se uključujemo u definiranje standarda hranidbe, čime garantiramo vrhunsku kvalitetu živežnih namirnica koje iz naših proizvodnih pogona dolaze na police dućana diljem Hrvatske. Kriza kojoj svjedočimo promijenila je način gledanja na prehrambenu proizvodnju te danas i najveći zagovornici slobodne razmjene roba i kapitala prepoznaju važnost istovremenog očuvanja domaće proizvodnje u sektorima od vitalne važnosti, što industrija hrane apsolutno jest. Drago nam je što je u percepciji potrošača domaći proizvod dobio novu vrijednost, što su mali i mikro proizvođači dobili priliku snažnije se predstaviti tržištu i povezati s kupcima.

Također, sve se više prepoznaje i cijeni šira društvena korist davanja prednosti domaćim proizvodima u odnosu na manje kvalitetnu uvoznu konkurenciju s dampinškim cijenama, o čemu govorimo već dugi niz godina. Kao jednom od lidera u domaćoj prehrambenoj industriji, cilj nam je povećati konkurentnost domaćeg prehrambenog sektora, kako bi se očuvala mljekarska, ali i proizvodnja peradarskog mesa. T

o je u interesu svim sudionicima u procesu domaće proizvodnje, a tu činjenicu prepoznaju i domaći potrošači. Stoga će u narednom razdoblju biti još važnije isticati kako je izbor namirnica proizvedenih u Hrvatskoj način kojim se izravno podupire hrvatsko gospodarstvo i čuva nekoliko tisuća radnih mjesta u prehrambenoj industriji”, poručuju iz Vindije.

Iz Dukata također ističu kako je glavna posebnost kompanije suradnja s malim OPG-ovima kao i velikim proizvođačima mlijeka diljem zemlje. Na razini godine Dukat prosječno ulaže između 50 i 60 milijuna vlastitih obrtnih sredstava u razvoj proizvodnje mlijeka svojih kooperanata, kroz subvencioniranje kupnje junica, nabavku i kreditiranje repromaterijala, a kooperantima je na raspolaganju i tim terenskih tehnologa koji nadziru proizvodnju te pomažu farmerima unaprijediti kvalitetumlijeka koje proizvode.

Interventan otkup mlijeka

“Hrvatska je nedostatna u proizvodnji mlijeka za vlastite potrebe i danas pokriva manje od 50 posto potreba za mlijekom. Spomenutim ulaganjima u razvoj proizvodnje mlijeka svojih kooperanta, u Dukatu nastojimo trend na našem otkupnom području popraviti u odnosu na nacionalni i osigurati dovoljne količine mlijeka za potrebe prerade u naša tri proizvodna pogona. Tijekom epidemije pokrenuli smo solidaran interventan otkup mlijeka od manjih mljekara, u skladu s našim kapacitetima, mlijeko malih mljekara i njihovih farmera i tako osigurali nesmetani nastavak proizvodnje mlijeka.

Pandemija je podigla je svijest o važnosti poljoprivrede i prehrambene industrije za gospodarstvo i sigurnost zemlje. Vjerujemo kako će Hrvatska zahvaljujući ovoj krizi osvijestiti problem vlastite nedostatnosti poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane i definirati strategiju revitalizacije i održivosti mljekarskog i uopće poljoprivredno-prehrambenog sektora”, poručuje Antun Milić, direktor otkupa i razvoja proizvodnje u Dukatu.

Iz Podravke ističu kako je njihov strateški cilj što skorije ostvariti stopostotni udio domaćih sirovina u gotovom proizvodu pa kontinuirano potiču i unaprjeđuju suradnju s domaćim poljoprivrednim proizvođačima kojima pružaju sigurnost u proizvodnji, financijsku i stručnu podršku te prate cijeli proces od sadnje do sigurnog otkupa uz kvalitetnu i poticajnu cijenu. Trenutno surađuju s više od 2500 kooperanata što direktno što posredno, od čega su gotovo 90% mali poljoprivredni proizvođači, a najviše ih je u asortimanu krastavaca, feferona i paprike. Kako bi upoznala zainteresirane poljoprivrednike sa svim mogućnostima i koristima suradnje, Podravka organizira i brojne stručne radionice i predavanja diljem Hrvatske.

Također, 2017. potpisan je i Sporazum o suradnji u otkupu poljoprivrednih proizvoda zadruga hrvatskih branitelja te je danas među Podravkinim partnerima sve više i braniteljskih zadruga.

“Aktivnosti na terenu s ciljem jačanja suradnje s domaćim poljoprivrednicima pratimo i marketinškim aktivnostima. Tako je u tijeku i promotivna kampanja ‘Postani Podravkin partner’, a interes poljoprivrednika za suradnju je izniman, posebno vezano uz otkup voća i povrća”, kažu iz Podravke. Otkrili su kako je među glavnim ciljevima u jačanje tržišne pozicije na svim izvoznim tržištima i to putem razvoja novih proizvoda dodane vrijednosti kojima će odgovoriti na trendove u prehrambenoj industriji i sve veću potražnju za proizvodima domaćega podrijetla.

“Nastavit ćemo brojnim aktivnostima poticati suradnju s malim poljoprivrednim proizvođačima, OPG-ovima i braniteljskih zadrugama u cilju razvoja domaće poljoprivrede, poticanja gospodarstva i aktiviranja zaposlenosti hrvatskih poljoprivrednika. Domaća poljoprivredna proizvodnja u krizi uslijed epidemije koronavirusa dodatno se potvrdila kao strateški važna grana koju moramo čuvati i poticati”, poručuju.