et: Što se promijenilo u situaciji s održivom energetikom  u Hrvatskoj u razdoblju od vaše prve konferencije prije dvije godine?
Dogodilo se puno i malo. Puno se dogodilo po pitanju projekata koje vodi naša Agencija, no malo se, nažalost, dogodilo u državi Hrvatskoj. Svjedoci smo da dugo najavljivani projekt energetske učinkovitosti Vlade nikada nije zaživio, da se energetski projekti slabo ili nikako financiraju, a realiziraju još i lošije. Zato na ovoj konferenciji želimo prikazati najbolju europsku praksu i to kako mislimo da bi takve projekte trebalo raditi.

et: Kakva je struktura sudionika vaše konferencije?
Veseli me da imamo već skoro 300 prijavljenih sudionika iz čitave Hrvatske i Europe. Dolaze nam predstavnici županija i gradova od Dubrovnika do Istre i Međimurja. Imamo predavače iz Europske komisije, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke, a također i iz domaćih poslovnih banaka. Biti će tu predstavnici i europskih gradova i regija kao i međunarodnih energetskih organizacija. Tuheljske Toplice će narednog tjedna zasigurno biti centar znanja Europske unije po pitanju energetike. Zanimljivo je da će doći delegacija od 20-ak gradonačelnika iz Bosne i Hercegovine što financira njemačka vlada.

et: Hrvatska je međuvremenu postala punopravna članica Europske unije. Da li je to donijelo kakvih pozitivnih pomaka po pitanju zelene energije i obnovljivih izvora?
Ne onoliko koliko bi bilo realno očekivati. Mi smo na istom mjestu gdje smo bili i prije godinu dana. I dalje nemamo definiranu priču oko operativnih programa i uloge energetike u operativnim programima. Mi smo u konzultacijama s nizom ministarstva gdje pokušavamo lobirati za energetiku. Naime, za sada još uvijek nije jasno da li će energetika biti posebno područje ili će se horizontalno protezati kroz više područja. Zbog svoje važnosti mislim da bi energetika trebala imati posebni operativni program. Za sada takvi programi postoje za okoliš, promet i regionalnu konkurentnost.

et: Da li smo mi u tim operativnim programima ograničeni nekom praksom EU-a?
Ne, naprotiv, Europska unija daje mogućnost svakoj zemlji članici da samostalno uredi ta područja. Kada razgovaram s različitim stručnjacima iz EU-a, oni se čude kako to da već nismo definirali energetiku u okviru posebnog operativnog programa. 

et: Hoće li ova konferencija pomoći da se energetika ipak prepozna kao važan i zaseban operativni program?
Mislim da hoće. Imamo čitavu sekciju posvećenu operativnim programima na kojoj će govoriti stručnjaci iz domaćih ministarstava i Bruxellesa. Također, na margini konferencije bi se trebao održati susret ljudi iz Europske komisije, EBRD-a i EIB-a s predstavnicima naših ministarstava. Naša Agencija koristi svoje resurse, veze i znanje da izgradi taj most prema Europskoj komisiji i institucionalnim financijerima. Moram naglasiti da će se prvi dan Konferencije držati i Godišnja skupština Europskog udruženja energetskih agencija i regija (FEDARENA) koja broji 48 najrazvijenijih regija starog kontinenta. Vrlo ću vjerojatno biti izabran za novog predsjednika Udruženja što znači da ćemo što ja osobno, što REGEA, sudjelovati u svim konzultacijama i direktno komunicirati s povjerenikom Europske komisije za energiju i drugim članovima Europske komisije. To je činjenica koja zasigurno može pomoći hrvatskim energetskim naporima.

et: Što je najveći problem u razvoju projekata u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj na žalost stalno nekim prečacima pokušavamo doći do projekata. Primjer je projekt energetske obnove javnih zgrada kada se pokušalo izbjeći izradu potpune, zakonom propisane dokumentacije. Međutim, nema drugog načina nego pripremiti dokumentaciju sukladno zakonu i onda tražiti bolje mehanizme financiranja od ovih što se trenutno nude. U Hrvatskoj još ne postoji specijalizirano financiranje koje je vezano uz energetski učinak, a to je nešto što Europska direktiva o energetskoj učinkovitosti navodi kao jedan od najvažnijih elemenata uspješne obnove javne infrastrukture. Upravo je to koncept koji ćemo predstaviti na Konferenciji.

et: Da li je ulazak Hrvatske u EU olakšao realizaciju projekata i njihovo financiranje, posebice u javnom sektoru?
Na razini gradova i županija ima rezultata. Na samoj konferenciji će biti prikazan primjer Grada Zagreba koji obnavlja 87 svojih objekata. Projekt je financiran iz EU sredstava iz MLEI programa, tzv. mala ELENA koji je namijenjen sufinaciranju projektne dokumentacije. Na razini središnje države ja osobno ne vidim neki iskorak na bolje u odnosu na razdoblje od prije nekoliko godina.

et: Iz kojih sredstava se danas u Hrvatskoj najčešće financiraju projekti održive energetike?
Aktivan je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, no nije uspješan i učinkovit onoliko koliko bi mogao biti. Potencijal Fonda je puno veći nego što se sada koristi. Postoji mehanizam putem poslovnih banaka. Postoje i različite mogućnosti financiranja putem EBRD-a i EIB-a, ali njih ne zanimaju usitnjeni projekti male vrijednosti, kakvih najviše ima u Hrvatskoj. Stoga smo u REGEA-i pokrenuli jedan veliki projekt energetske učinkovitosti javne rasvjete u kojem smo objedinili sve gradove u Zagrebačkoj županiji i Zagrebačku  županije. To je projekt od 30-ak milijuna eura zbog čega smo i postali partneri za pregovore EIB-u.

et: Koji su najznačajniji projekti koje je REGEA do sada završila ili na kojima radi?
Dovršili smo energetsku obnovu škola u Krapinsko-zagorskoj županiji vrijednu 10 milijuna kuna, koju smo financirali putem EIB-a. Postignuta je energetska učinkovitost veća od 31 posto. Sada pripremamo istovrsni projekt obnovo preostalih škola, ali i domova zdravlja u Hrvatskom Zagorju na razini od 70 milijuna kuna. 

et: Kako se prevladati probleme u razvoju ovakvih projekata?
Nema načina da se izbjegne edukacija na širokoj osnovi. Tu je funkcija države da kreira nacionalne kurikulume, inkubatore za poduzetnike i sl.. Nema mogućnosti, a što je bio česti slučaj u prošlosti, da tvrtkama osiguravamo dobro plaćene poslove za jednostavne projekte. Moramo ih  naučiti da nauče raditi i natjecati se na kompetitivnom tržištu.

Zašto stoje projekti?

Problem je u manjku znanja izvođača

Problemi u projektima energetske učinkovitosti u Hrvatskojn najčešće su netehničke i nefinancijske prirode. Imali smo svojedobno loše iskustvo u IPARD projektu kada smo izgubili sedam milijuna kuna bespovratnih sredstava za projekt područnog grijanja na biomasu u Pokupskom jer nismo uspjeli naći izvođače koji su mogli ispuniti tražene uvjete.