Šestomjesečnom razdoblju moratorija na provedbu ovrha jučer je došao kraj, pa će se po postojećim zahtjevima za ovrhe mnogi dužnici (opet) suočiti s blokadama računa, bilo već u prvom valu ili za dva-tri mjeseca.

No, zbog koronakrize računa se da će i brojni kreditno zaduženi građani i poduzetnici koji nisu dio aktualne priče o ovrhama imati poteškoća s otplatama, posebice kad se i u toj sferi izmakne trenutno jako široki kišobran moratorija. Dijelu tih dužnika od iduće bi godine stvari trebale olakšati izmjene Zakona o porezu na dobit koje će Vlada uskoro uputiti u Sabor, a dio kojih je i poticajniji zakonski okvir za otpise potraživanja.

U Ministarstvu financija računaju da će se jasnim priznavanjem iznosa konačnog otpisa kao troška tj. porezno priznatog rashoda banke potaknuti da “problematične” kredite u većoj mjeri rješavaju na taj način umjesto da ih prodaju agencijama za otkup potraživanja.

Koliko će se rješavanja tih kredita skrenuti na dogovore banaka i klijenata kombinacijom otpisa i restrukturiranja duga, nezahvalno je procjenjivati, kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.

U proteklih devet godina prodajama je ukupno riješeno više od 36,7 milijardi kuna tzv. loših kredita, od čega se više od tri četvrtine odnose na plasmane poduzećima.

U posljednjih pet godina te kredite banke su u prosjeku prodavale po 36 posto bruto knjigovodstvenog iznosa potraživanja; za 27 milijardi kuna kredita utržile su nešto manje od deset milijardi. U prvoj polovici ove godine prodaje su se, pak, pod utjecajem moratorija svele na samo 370 milijuna kredita i to za nešto manje od 200 milijuna kuna.

Budući da se dosad nerijetko događalo da su osim gubitka slijedom otpisa banke na kraju morale platiti i porez, zakonske izmjene mahom pozdravljaju. No, upozoravaju i kako to ne može biti “masovan” pristup koji vodi u moralni hazard, već individualni, za one koji objektivno zaista ne mogu platiti puni dug.

U dosadašnjoj praksi problemi su često nastajali jer se otpis tretira(o) kao porezno priznati trošak samo ako je banka prethodno poduzela sve radnje u cilju naplate duga i utvrdila konačnu nemogućnost naplate. Kako objašnjavaju u Erste banci, to je umnogome podložno diskrecijskoj procjeni poreznog tijela, a time je i bitno ograničavalo primjenu te opcije.

“Potencijalna nova regulacija otpisa potraživanja mogla bi, unutar zdravorazumskih okvira, povećati doseg primjene mjere te omogućiti veću fleksibilnost i dužnicima i bankama prilikom pronalaženja optimalnog rješenja u takvim situacijama, posebno kad je zbog različitih okolnosti vrlo izvjesno da se naplata duga u cijelosti neće moći ispuniti”, ističu u Upravi Erstea.

Poput većine ostalih, u prvom polugodištu banka je iskazala gotovo upola manju dobit nego lani, što je najvećim dijelom upravo posljedica znatno povećanih troškova rezervacija (sa 36 na 317 mil. kuna) pri čemu su akceptirali i projekcije očekivanja s obzirom na utjecaj koronakrize na gospodarstvo. Ukratko, očekuju nastavak blagog rasta NPL-ova.

Proaktivno komuniciraju

I u OTP banci kažu kako načelno pozdravljaju svaki regulatorni pomak koji smanjuje neizvjesnost u smislu procesa upravljanja nenaplativim potraživanjima kreditnih institucija i olakšava pomoć klijentima koji su zapali u financijske poteškoće. Jasnoća kriterija i zakonskog okvira u tom je smislu svakako dobrodošla.

U Hrvatskoj udruzi banaka s tim u vezi ističu kako otpis potraživanja ponajviše ovisi o individualnoj situaciji svakog klijenta, pa trenutačno i nije moguće iznijeti precizne procjene u kojoj mjeri bi zakonske izmjene mogle direktno utjecati na prodaje potraživanja.

Dodaje da banke proaktivno komuniciraju s klijentima kod kojih očekuju određene poteškoće u otplati preuzetih obveza i nastoje pravovremeno pronaći individualna rješenja.

Javna rasprava o zakonskim izmjenama je zaključena i za dva-tri dana očekuje se izvješće. No, pojedini pravnici imaju primjedaba prema predloženom rješenju otpisa.

Smatraju da ulazak u individualne beneficije, što je slučaj ovog prijedloga, nije samo po sebi bitan porezni okidač za manje odluka o prodaji, smatra zagrebački odvjetnik Mićo Ljubenko. Ističe da to neće znatno smanjiti prodaju teško naplativih dugova.

Po njemu se ova problematika treba regulirati kroz Ovršni zakon, da cilj kojim se zakonodavac treba rukovoditi, ističe, bude stvaranje okvira u kojem će biti poznato kad je tražbina otkupljena. Usto, u minimum zahtjeva koji se treba osigurati, kaže, ulazi obveza transparentnog komuniciranja banaka s potrošačima prilikom ugovaranja kredita tako da je u tom trenutku poznato da kreditor ima pravo na prodaju potraživanja.

“Suprotno ovom prijedlogu, ali i regulativi kojom se bankama npr. uvode čak zabrane prodaje tražbine kakva su rješenja nekih istočnih zemalja u okruženju, kod nas bi naglasak trebao biti na jačanju transparentnosti, tako da kad se nudi kredit potrošačima, mora se naglasiti da banka može svoje kreditno potraživanje uvijek prodati, znači i kad ga uredno otplaćujete.

Novi vjerovnik, pak, mora uvijek na početku ovrhe reći podatke o starom vjerovniku, tako da dužnik može znati odakle je potekao dug te ga onda može i ispitati u kratkom roku za prigovor”, pojašnjava Ljubenko.

Pitanje ustavnosti

Usto, otvara i pitanje ustavnosti pružanja benefita neutuživanja samo bankama. Poznato je da su banke prodale 37 mlrd. kuna i taj proces je krenuo 2010., kad Ovršni zakon nije dozvoljavao preuzimanje ovrha od novih vjerovnika sve do 2014. kad je to dozvoljeno.

To je danas u redu, ali ostalo je upitno po kojem propisu je Fina dopustila preuzimanje ovrha bez suglasnosti dužnika prije 2014., jer Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima ne uređuje promjenu vjerovnika, nego se poziva na Ovršni zakon.

Ako ide nova porezna olakšica, traži se ravnopravnost za sve porezne obveznike, tvrdi i konzultant Andrej Grubišić koji navodi da je u suprotnom slučaju riječ o diskriminatornom rješenju, čemu se on protivi jer nije zakonski pravedno.

“Svi moraju imati jednak tretman, neovisno radi li se o bankama ili telekomima. Zato je daleko bolje rješenje opća porezna relaksacija, te kao druga bitna stvar adekvatno funkcioniranje sudstva”, zaključuje Grubišić.