Stiže li novi sezonski val poskupljenja koji bi se kao ‘šlag na torti’ najviše mogao osjetiti na božićnim slasticama, pitaju se ovih dana njemački mediji, nakon što su cijene maslaca proteklih mjeseci uzletjele u nebo. Uz sve veće cijene čokolade i šećera, skok cijena maslaca povećat će troškove proizvodnje pekara i slastičara koji se pripremaju za nadolazeće blagdane, osobito onih manjih, a kako je potražnja unatoč cjenovnom rastu i dalje velika, spekulira se i o mogućim nestašicama, piše Večernji list.

Njemačka je, naime, glavni proizvođač mlijeka u EU i jedna od glavnih izvoznica mlijeka i mliječnih proizvoda, pa tako i maslaca. No kako je tamo broj krava pao za 100.000, proizvodnja sirovog mlijeka za 2,1%, a maslaca za 3,2% u odnosu na prethodnu godinu, to itekako utječe na tržišne cijene – i ne samo u EU. Veleprodajne (i maloprodajne) cijene maslaca porasle su globalno – a u EU, prema zadnjim podacima, čak 66,5% na godišnjoj razini. Prema podacima EK, prosječna veleprodajna cijena 100 kilograma maslaca (s 82% mliječne masti) u listopadu je u EU27 iznosila 786 eura (u Njemačkoj 835, Češkoj 844, Španjolskoj 938), a u Hrvatskoj 721 euro.

Loše vijesti

Maslac u Njemačkoj postaje luksuz. Nije problem samo u cijeni

Nova rekordna razina

Maslac bi u uskoro mogao biti skuplji nego ikada prije. Ovo je pozadina

Godinu prije prosjek EU je bio 471 euro, a 2022., kad je cijena također odskakala od godišnjih prosjeka (a i otkupna cijena mlijeka tad je bila najviša) – 704 eura/100 kg. U petogodišnjem razdoblju najniže cijene maslaca u EU bile su u travnju 2020. – 247 eura/100 kg. Maslac u bloku (od 25 kg) ima pak nešto nižu cijenu pa je, primjerice, 100 kg u nas u rujnu koštalo 682 eura, a prosjek EU bio je 761 euro, objavio je TISUP.

Kilogram (po 250 g) u hrvatskoj veleprodaji stajao je 8,49 eura, najviše nakon Češke s 8,58 eura. No cijene nisu ništa drugo nego odnos ponude i potražnje u sve neizvjesnijim vremenima za proizvodnju mlijeka na EU farmama, na koju su ove godine utjecali i bolest plavog jezika, zelena tranzicija, nove tehnologije i sve rigorozniji zakoni o dobrobiti životinja, manje mliječne masti u mlijeku, rasprodane zalihe, suša, dugotrajni toplinski valovi i druge elementarne nepogode tako da se u 2024. govori i o povijesno najvišoj cijeni maslaca u EU. Visoke cijene maslaca, tvrdi se, dvosjekli su mač za proizvođače mliječnih proizvoda u EU – ostvaruju veće prihode, ali im se smanjuju profitne marže zbog povećanih ulaznih troškova.

Mliječni proizvodi, u koje naravno spada i maslac, u posljednje tri godine u hrvatskoj su maloprodaji poskupjeli 27%. Pojedini brendovi maslaca poput Dukatovog pakiranja od 250 grama danas u većini trgovačkih lanaca koštaju između 3,79 i 3,99 eura. Dukatov maslac danas u Konzumu stoji 3,79 eura, a lani je u isto vrijeme koštao 2,39 eura, što znači da je skuplji i 59%. Upola manje pakiranje u Studencu stoji 2,49 eura, a z’bregov 2,85 eura. S druge pak strane neke su marke i dalje puno povoljnije. Lidl robnu marku maslaca (Pilos) danas prodaje za svega 1,49 eura (250 g), dok je lani ona u isto vrijeme koštala oko eura. Maslac Alpinetta koji je u lipnju u Konzumu koštao 1,99 eura (250 g) danas je 2,99 eura, 50% skuplji, a Deutsche Markenbutter u Tommyju, koji je još prije pet dana koštao 2,59 – skočio je na 2,99 eura.

Domaća potrošnja 8000 t

– Cijene maslaca u EU bilježe znatan rast, u Njemačkoj primjerice više od 77%. Maslac je burzovna roba visoke volatilnosti, a na cijenu utječu brojni čimbenici, poput povećane potražnje za masnim proizvodima i istodobnog smanjenja masnoće u mlijeku diljem EU, uključujući Hrvatsku. Stoga, nagli rast ili pad cijena nije neuobičajena pojava – kažu iz Dukata. Tvrde kako, unatoč poremećajima na europskom tržištu, zahvaljujući stabilnoj otkupnoj bazi u Hrvatskoj može osigurati dostupnost maslaca i djelomično ublažiti cjenovne oscilacije. Zato će, poručuju iz te kompanije, “cijena Dukatova maslaca ostati nepromijenjena do kraja godine”.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić kaže kako je u rujnu u Hrvatskoj veleprodajna cijena maslaca bila 14% viša u odnosu na isto razdoblje lanjske godine. Domaća potrošnja iznosi oko 8000 tona, od čega je polovina iz uvoza. Samo u prvih sedam mjeseci ove godine uvezli smo 2952 tone maslaca, što je u odnosu na isto razdoblje godinu prije manje za 2%, vjerojatno zbog znatno veće tržišne cijene maslaca na intratržištu, objašnjava Bobetić. Teško je predvidjeti kako će se cijene dalje kretati. Može se očekivati daljnji rast budući da potražnja premašuje kapacitete proizvodnje. No kad počne padati potrošnja, možda i u korist jeftinijeg margarina, i cijene maslaca bi mogle pasti.