Javna rasprava o Strategiji pametne specijalizacije (S3) završila je krajem prošle godine, no još uvijek nije donesena. Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja najavljuju da se njezino slanje Vladi na donošenje planira u četvrtom kvartalu ove godine, odnosno vrlo uskoro.

Kažu i da Nacrt prijedloga Strategije krajem kolovoza drugi put upućen na mišljenje relevantnim tijelima državne uprave te na odobrenje procjene njenog fiskalnog učinka na državni proračun od strane Ministarstva financija.

U inovacijama stagniramo
“Prikupljanje mišljenja je u završnoj fazi”, poručuju iz Ministarstva gospodarstva. Riječ je, naime, o Strategiji koja definira prioritetna područja za poticanje ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) javnim novcem te, kao takva, predstavlja ključni dokument za usmjeravanje novca iz europskih fondova namijenjenog toj svrsi. Upravo bi ta strategija trebala unaprijediti inovacijsku učinkovitost i kapacitete za jačanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva, a koji, poznato je, nisu na zavidnoj razini.

Prema Globalnom inovacijskom indeksu (GII), Hrvatska je u 2023. završila na 44. mjestu od 132 države uključene u istraživanje te smo među najgorima od država članica EU-a. Samo Slovačka i Rumunjska stoje lošije. Također, već čitavo desetljeće ne pokazujemo nikakav napredak u inovacijskom učinku već stagniramo. Dapače, u odnosu na prošlu godinu na ljestvici smo pali za dva mjesta.

Važnost inovacija najbolja dočarava činjenica da su na GII ljestvici najviše plasirane upravo najbogatije države. A to su Švicarska, Švedska, SAD, Velika Britanija… Zanimljivo, i ove godine GII pokazuje da Hrvatska ostvaruje niže inovacijske rezultate u odnosu na razinu ulaganja, a što bi značilo da inovacijske politike i potpore nisu najbolje usmjerene.

Strategija pametne specijalizacije to sigurno može promijeniti, no jedino ako dokument koji će biti usvojen bude realan u provedbi.

Vladajući u Hrvatskoj odlučili su, temeljem Nacrta prijedloga S3, da će najviše novca za IRI projekte biti usmjereno u sedam područja – personalizirana briga o zdravlju, pametna i čista energija, pametni i zeleni promet, sigurnost i dvojna namjena, održiva i kružna hrana, prilagođeni i integrirani proizvodi od drva te digitalni proizvodi i platforme.

Ovo su područja za koja su kreatori politika odredili da imaju najveći potencija za inoviranje. Naravno, uz javnu financijsku potporu. Ukupno iz tri različita izvora (novog financijskog okvira, NPOO-a te Integriranog teritorijalnog programa) na raspolaganju bi za IRI projekte trebalo biti oko 1,3 milijardi eura do 2027. Osim toga, S3 je i omogućujući uvjet (engl. enabling condition, tzv. ENS) za provedbu fondova u razdoblju do 2027., naglašavaju iz Ministarstva gospodarstva.

Čekaju se natječaji
Na pitanje zašto tako dugo traje donošenje Strategije pametne specijalizacije (a kasnilo je i njeno puštanje u javnu raspravu) odgovaraju da se “ona odnosi na više različitih sektora te je u izradu bilo potrebno uključiti široki spektar dionika.

Stoga je, nakon prikupljanja mišljenja relevantnih državnih tijela u prvom krugu i javnog savjetovanja, o Nacrtu prijedloga S3 bilo potrebno dobiti i pozitivno mišljenje Europske komisije. Nacrt je usuglašen sa svim prikupljenim komentarima i mišljenjima te se očekuje skoro upućivanje S3 Vladi na donošenje”, objašnjavaju iz Ministarstva.

Najavljuju i da se raspisivanje poziva namijenjenih poduzetnicima za razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjenu naprednih tehnologija iz Programa konkurentnost i kohezija (PKK) očekuje tijekom prvog kvartala 2024. godine.

“Bitno je napomenuti kako usvojena Strategija nije uvjet za raspisivanje javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstva za istraživanje, razvoj i inovacije nego države članice samo ne mogu prijavljivati rashode povezane s posebnim ciljevima dok se uvjet koji omogućuje provedbu ne ispuni. Uvjet ‘Dobro upravljanje nacionalnom ili regionalnom strategijom pametne specijalizacije’ ispunit će se donošenjem S3 do 2029.”, napominju iz Ministarstva gospodarstvo.

A samo će Ministarstvo gospodarstva za ulaganja u razne projekte usmjerene na istraživanja, inovacije te primjenu novih tehnologija na raspolaganje staviti oko 755 milijuna eura. Iz NPOO-a je za tu svrhu namijenjeno 118,4 milijuna eura (već je dodijeljeno 73,4 milijuna eura).

Iz PKK, za tematski cilj Pametnija Europa, Ministarstvo će iz Europskog fonda za regionalni razvoj poduzetnicima na raspolaganje staviti 637 milijuna eura. Od tog će iznosa 434 milijuna biti bespovratne potpore, a ostatak je namijenjen financijskim instrumentima.